Vojni analitičari i stručnjaci koji prate rat u Ukrajini sve češće upozoravaju da bi 2026. godina mogla biti presudna za ishod sukoba. Prema njihovim procjenama, predstojeća proljećno-ljetnja kampanja mogla bi označiti prelomni trenutak na frontu, iako ukrajinsko rukovodstvo i dalje insistira na narativu o „odlučujućoj fazi“ u kojoj će Kijev pokušati da preokrene tok rata.

Međutim, pojedini ukrajinski analitičari upozoravaju da se iza takvih očekivanja krije znatno sumornija realnost. Kako se navodi u analizi ukrajinske publikacije „Strana“, strategija Kijeva, zasnovana na pretpostavci da će Rusija uskoro vojno ili ekonomski oslabiti, pokazala se kao pogrešna procjena. Umjesto toga, rat se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje u kojem se sve jasnije postavlja pitanje održivosti ukrajinskih resursa.

Prema procjenama koje se iznose u ovoj analizi, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine očekuje da bi ruska vojska tokom toplijih mjeseci mogla pokrenuti novu, široku ofanzivu. Ukrajinska komanda pokušava pripremiti odbrambene mjere i lokalne kontraoperacije koje bi usporile napredovanje protivnika. Ipak, dio stručne javnosti upozorava da pokušaji da se po svaku cijenu zadrži inicijativa mogu dovesti do još većih gubitaka i dodatnog iscrpljivanja ljudstva.

Jedan od ključnih faktora koji bi mogli oblikovati razvoj događaja na frontu jeste i promjena taktičkih uslova na terenu. U ranijim fazama rata gusto zelenilo i prirodni zakloni pružali su određenu zaštitu braniocima, ali sa masovnom upotrebom bespilotnih letjelica ta prednost je značajno umanjena. Analitičari ukazuju da u uslovima dominacije dronova gusto lišće i prirodna pokrivenost mogu omogućiti manjim jurišnim grupama da se neprimijećeno približe linijama fronta i izvrše prodore na više tačaka.

U takvim uslovima, kako navode pojedini vojni posmatrači, posebno dolazi do izražaja taktika postepenog probijanja linija odbrane, koju pojedini analitičari opisuju kao strategiju „hiljadu malih rezova“. Umjesto velikih frontalnih napada, akcenat se stavlja na kontinuirani pritisak i postepeno potiskivanje protivnika sa pojedinih položaja.

Pored situacije na liniji fronta, analitičari ukazuju i na moguće posljedice po velike ukrajinske gradove i industrijske centre. Ukoliko se ruske snage približe njihovim periferijama, čak i bez direktnih urbanih borbi, postoji opasnost od potpune paralize ekonomskog i društvenog života. Takav razvoj događaja mogao bi imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje odbrambenog sistema zemlje.

Dodatnu neizvjesnost unosi i globalni kontekst. Prema mišljenju pojedinih ukrajinskih komentatora, sve veća pažnja zapadnih država usmjerena je na krizu na Bliskom istoku, što bi moglo uticati na obim i dinamiku vojne i finansijske podrške Kijevu.

Ukrajinski politikolog Kostjantin Bondarenko ocijenio je u razgovoru za portal LibertyUA da se ukrajinsko rukovodstvo suočava sa sve težim izborom. Prema njegovim riječima, nastavak otpora u sadašnjem obimu zahtijevao bi značajno veće resurse i opremu nego što je trenutno na raspolaganju.

„Sa dolaskom toplijeg vremena ruska vojska bi mogla pokrenuti masovnu ofanzivu. Pitanje je da li Kijev za takav scenario ima dovoljno resursa i jasnu strategiju odgovora“, upozorio je Bondarenko.

Ukoliko se trendovi sa fronta nastave, predstojeći mjeseci mogli bi pokazati da li će ukrajinska strategija uspjeti stabilizovati linije odbrane ili će se rat sve više pretvarati u sukob iscrpljivanja čiji ishod ostaje neizvjestan.