Međutim, ono što je posebno interesantno kada su ovi nazivi u pitanju jeste odakle oni potiču i kako su, zapravo, nastali.

Ovi nazivi koriste se već vjekovima, a za mnoge nazive ne postoji objašnjenje kako su nastali.

Zaova

Zaova je muževljeva sestra, te za nju važi da zbog velike, ponekad posesivne, ljubavi prema bratu smješta njegovoj ženi ili suprotno- žena smješta zaovi, kako ne bi dijelila muževnjevu ljubav. Često se žena i zaova ne podnose, jer jedna teži da muškarca odvoji od porodice i stvori novu- svoju porodicu, dok druga teži da brata zadrži.
Smatra se da je riječ zaova kovanica od: zla i ova.

Jetrve

Jetrva je naziv za supruge dva brata. Među jetrvama uvijek postoji takmičenje koja će biti bolja i koja će dobiti više naklonosti muževnjeve porodice.

Naziv jetrva asocira na riječ jetra, jer je to žena koja vam jede jetru i stvara velike muke.

Često se kaže za dvije sestre koje nisu u dobrim odnosima: Svađate se kao dvije jetrve.

Svekrva

Svekrva je naziv za muževnjevu majku. Kako od davnina postoji mišljenje, svekrva i snaha su često u vrlo lošim odnosima. Svekrva gotovo nikada nije zadovoljna izborom supruge svog sina. Takođe, za nju važi i to da se često miješa u sinovljev brak i novo domaćinstvo, te tako stvara raskol u braku.

Smatra se da je naziv svekrva kovanica nastala od: za sve kriva.

Snaha

Muževljeva porodica i rođaci suprugu svog rođaka nazivaju snajom. Snaha je prilično stara riječ u srpskom jeziku. Najvjerovatnije potiče od indoevropskog oblika snusos, koje označava neku vrstu vezivanja, stvaranja novih porodičnih odnosa. Tu tvrdnju može potkrepiti i njemačka riječ za uzicu ili vrpcu – schnur (šnur).

Zet

Ženina porodica i rođaci nazivaju supruga svoje rođake zetom. U pitanju je staroslovenska riječ, a prema nekim izvorima je nastala od riječi genh (žen), koja znači dati život.

Stric

Naziv za očevog brata potiče od indoevropskog naziva za oca – pštruo. Od njega je napravljena izvedenica, koju bismo mogli da prevedemo kao “drugi otac”.

Svastika

Osnova za naziv ženine sestre je u riječi svast. Etimološki možemo doći do riječi svak, odnosno riječi svoj. Tako da bi svastika bila svojita. Svastika je i simbol još iz predhrišćanjske kulture i označavao je sreću i blagostanje, pa možda naziv potiče i odate, jer postoji srpska poslovica “Ko nije probao svast, ne zna šta je slast”.

;t=2s&ab_channel=AloOnlineME