VAŠINGTON – Kina je prvi put za gotovo dvije decenije, koliko istraživački centar „Pju” prati međunarodno javno mnjenje, postala popularnija od Sjedinjenih Američkih Država u većini ispitanih zemalja.

Novo istraživanje pokazalo je da u 25 od ukupno 36 obuhvaćenih zemalja i teritorija više građana ima pozitivan stav prema Kini nego prema SAD. Amerika je bolje ocijenjena u samo šest zemalja – Izraelu, Japanu, Indiji, Južnoj Koreji, Filipinima i Poljskoj – dok su u preostalim državama rezultati dvije sile približno izjednačeni.

Istraživanje je sprovedeno od 8. februara do 13. maja 2026. godine i obuhvatilo je 42.151 punoljetnog ispitanika. Rezultati predstavljaju značajan preokret u odnosu na prethodne godine, kada su Sjedinjene Države u većem dijelu svijeta imale ubjedljivu prednost u odnosu na Kinu.

Najpovoljniji stav prema Americi zabilježen je u Izraelu, gdje 81 odsto ispitanika pozitivno ocjenjuje SAD, dok je najniža podrška Vašingtonu zabilježena u Turskoj i među Palestincima na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu.

S druge strane, Kina najveću podršku uživa u Pakistanu, gdje devet od deset građana ima pozitivno mišljenje o toj zemlji. Najveće nepovjerenje prema Pekingu zabilježeno je u Japanu, gdje svega 11 odsto ispitanika pozitivno ocjenjuje Kinu.

Promjena je posebno vidljiva u Evropi, koja je decenijama smatrana najstabilnijim osloncem američke spoljne politike. Poljska je jedina među ispitanim evropskim zemljama u kojoj su SAD i dalje bolje ocijenjene od Kine.

Građani Francuske, Njemačke, Italije, Španije, Švedske i Holandije sada imaju povoljniji stav prema Pekingu nego prema Vašingtonu, dok su u Velikoj Britaniji ocjene dvije države približno izjednačene. Prije samo tri godine, podrška Sjedinjenim Državama u Britaniji bila je za 32 procentna poena veća od podrške Kini.

Jedan od najupečatljivijih preokreta zabilježen je u Kanadi. Tokom 2023. godine pozitivno mišljenje o SAD imalo je 57 odsto Kanađana, a o Kini svega 14 odsto. Danas Kinu povoljno ocjenjuje 44 odsto ispitanika, dok je podrška Americi pala na 33 procenta.

Istraživanje pokazuje i da su stavovi prema kineskom predsjedniku Si Đinpingu u većem broju zemalja povoljniji od stavova prema američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Si ima prednost u 22 od 36 ispitanih zemalja, uključujući Kanadu, Meksiko, Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju.

Povjerenje u oba lidera je, međutim, relativno nisko. U prosjeku, svega 23 odsto ispitanika vjeruje da će Tramp donositi ispravne odluke u svjetskim poslovima, a njegove ocjene su niže od onih koje su dobili Si Đinping, francuski predsjednik Emanuel Makron, ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Istraživači centra „Pju” pad američkog ugleda povezuju sa rastućim nezadovoljstvom spoljnom politikom Vašingtona, zategnutim odnosima Trampove administracije sa tradicionalnim saveznicima, trgovinskim sukobima i američkim vojnim angažmanom u svijetu.

U 17 ispitanih zemalja sa srednjim prihodima čak 75 odsto građana smatra da se SAD previše miješaju u unutrašnje poslove drugih država, dok 45 procenata isto misli o Kini. U gotovo svim tim zemljama Vašington se doživljava kao znatno aktivniji faktor miješanja od Pekinga.

Samo 35 odsto ispitanika smatra da Sjedinjene Države doprinose miru i stabilnosti u svijetu, a 32 odsto vjeruje da Vašington prilikom donošenja spoljnopolitičkih odluka uzima u obzir interese drugih zemalja. U Njemačkoj je udio građana koji vjeruju da Amerika vodi računa o interesima saveznika pao sa 60 odsto u 2023. godini na svega 23 procenta.

Kina se, nasuprot tome, u mnogim zemljama u razvoju sve češće doživljava kao pouzdaniji partner. U Pakistanu 84 odsto građana smatra Kinu pouzdanim saveznikom, dok Sjedinjene Države na isti način vidi samo 36 procenata ispitanika.

Amerika i dalje ima prednost kada je riječ o ocjeni poštovanja ličnih sloboda, ali se i ta razlika ubrzano smanjuje. Udio građana koji vjeruju da američke vlasti poštuju prava i slobode sopstvenog stanovništva naglo je opao u gotovo svim ispitanim zemljama u odnosu na 2021. godinu.

Istraživači ocjenjuju da rast ugleda Kine nije samo posljedica poboljšanja njenog imidža, već prije svega naglog pogoršanja stavova prema Sjedinjenim Državama. Iako bi dio tog pada mogao biti povezan sa politikom aktuelne administracije, rezultati pokazuju da je dosadašnja prednost Vašingtona u borbi za globalni uticaj ozbiljno dovedena u pitanje.