Kako je nastala Bože pravde


Knez Mihailo Obrenović je još u 19. vijeku od ministra prosvjete Ljubomira Nenadovića tražio da raspiše konkurs za novu himnu.

Do tada, u Srbiji se pjevala Vostani Serbie, po stihovima Dositeja Obradovića.

Ipak, knez nije dočekao da vidi koji su predlozi stigli jer je ubijen 1868. godine.

Proslavljeni pjesnik i savremenik tog doba Đura Jakšić nije poslao predlog dok je pjesma Jovana Jovanovića Zmaja odbijena.

Onda je na vlast sa 18 godina došao Milan Obrenović.

Tako je za kneževo punoljetstvo upriličena predstava Markova sablja, a glavni likovi su bili Marko Kraljević i Vila Raviojla.

Pjesmu Bože pravde je u sklopu predstave komponovao Davorin Jenko, a tekst i cjelokupnu alegoriju Markova sablja je napisao direktor Narodnog pozorišta Jovan Đorđević.

Vila Raviojla pjesmu u predstavi najavljuje riječima „bliži se, bliži, to srećno vreme”.

„Srbija se tada osamostaljivala pod knezom, a onda i kraljem Milanom, a željeli su rodoljubivu i monarhističku predstavu”, kaže istoričar Srđan Cvetković sa Instituta za savremenu istoriju.

„Jovan Đorđević je napisao alegoričnu pjesmu, koja je bila motivisana stihovima Jovana Jovanovića Zmaja”.

Jututunsku narodnu himnu Zmaj je napisao protiv kneza Mihaila Obrenovića, a počinjala je stihovima – Bože sveti, podrži nam knjaza, zdrava, krepka, ohola i slavna, jer na zemlji nit je kadgod bilo, niti će mu ikad biti ravna.

„Mnoge pjesme koje su nastale u pozorištu su neodvojivi dio srpske kulturne baštine”, kaže za BBC Vladimir Đuričić, direktor pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara.

„Jovan Đorđević je kao upravnik Narodnog pozorišta stvarao u vrijeme kada je satira bila prisutna na sceni kao način da se ukaže na probleme i da se na taj način dođe do najširih narodnih masa”.

Đorđević je, ipak, kaže Đuričić, od satirične Zmajeve pjesme napravio rodoljubivu pa je pjesma brzo postala popularna u narodu i počela da se pjeva po neformalnim okupljanjima.

Bože pravde je zvanično postala himna kada je Srbija postala nezavisna država 1878. godine nakon Berlingskog kongresa.

Kada je formirana Zajednica Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) u 20. vijeku, bila je dio trodjelne himne, zajedno sa hrvatskom pjesmom Lijepa naša i slovenačkom Naprej, zastava slave.