Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović praktično je potvrdio da razmatra osnivanje nove političke partije, poručivši da je zemlji potrebna „nova snaga koja će okupiti poštene i kredibilne ljude, spremne da rade, a ne da nude prazna obećanja i izgovore”.

U opsežnom intervjuu za Vijesti, Milatović je istakao da već duže vrijeme zastupa ideju jakog političkog centra, koji bi bio oslonjen na evropske, demokratske i građanske vrijednosti, bez produbljivanja društvenih podjela i političke nestabilnosti. On je ocijenio da je razočaranje dijela građana strankama centra, nakon promjena 2020. godine, dovelo do apstinencije i jačanja političkih ekstrema.

Govoreći o odnosima sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je bio suosnivač Pokreta Evropa sad, Milatović je naglasio da se komunikacija odvija institucionalno i preko kabineta, uz direktne kontakte kada je to neophodno. Poručio je da nema problem da podrži dobre poteze Vlade, ali da neće ćutati kada se krše Ustav i zakoni.

Poseban dio intervjua bio je posvećen najnovijim trvenjima u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost. Milatović je naglasio da je njegova ustavna obaveza da reaguje u slučajevima sumnje na nezakonito postupanje, te da je insistiranje na poštovanju Ustava i zakona ključno za očuvanje integriteta i ugleda Vojske. On je podsjetio da Savjet donosi odluke o komandovanju, dok je uloga ministra odbrane da te odluke sprovede.

Na spoljnopolitičkom planu, predsjednik je najavio nove razgovore sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, kao i sa još jednim evropskim liderom, u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore. Istakao je da odluke u procesu proširenja EU nijesu samo tehničke, već prije svega političke, te da su povjerenje i kredibilitet ključni faktori.

Osvrćući se na odnose sa Hrvatskom, Milatović je kazao da se zalaže za državnički i ozbiljan pristup rješavanju otvorenih pitanja, ali je ocijenio da pojedini hrvatski zvaničnici, iz unutrašnjopolitičkih razloga, dodatno podgrijavaju tenzije i iznose nove zahtjeve, što usporava zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Predsjednik je naveo da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav legitimno i utemeljeno u rezultatima popisa, ali je upozorio da se ta tema često koristi kao politički paravan za prikrivanje izostanka konkretnih rezultata u ekonomiji, borbi protiv korupcije i jačanju institucija.

Govoreći o svom političkom legitimitetu, Milatović je podsjetio da je na predsjedničkim izborima 2023. godine dobio podršku više od 220.000 građana, što, kako je rekao, doživljava kao veliku čast, ali i obavezu da se suoči sa lošim praksama, čak i po cijenu političkih sukoba.

Na kraju, ocijenio je da je 2025. godina donijela izvjestan napredak na putu ka Evropskoj uniji, ali i da su brojni problemi iz prošlosti ostali neriješeni. Posebno je ukazao na rast cijena i inflaciju kao ključni izazov za životni standard građana, navodeći da je Vladi već uputio prijedloge mjera kako bi se ublažile negativne posljedice po građane.