Hrvatska u Crnoj Gori vidi svoj strateški interes i nastoji da joj ubrza put ka Evropskoj uniji, ali uz niz zahtjeva koji sve više otkrivaju snishodljivost Podgorice prema Zagrebu. Dok zvaničnici u Crnoj Gori prihvataju da razgovaraju o gotovo svim temama koje Hrvatska otvori, u javnim nastupima se jasno osjeća njihova nespremnost da se ozbiljnije suprotstave namjerama koje često imaju politički i simbolički karakter.

Dogovor je, kako prenose podgorički mediji, na pomolu i obuhvatio bi isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili u logoru u Morinju, uz neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu. Među uslovima je i preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, koji od 2021. nosi ime legendarnog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića. Dok je za Crnu Goru on jedan od najboljih sportista s ovih prostora, iz Zagreba ga predstavljaju kao čuvara logora. Podgorica, umjesto da zaštiti dostojanstvo svojih građana i sportsku tradiciju, pristaje da o tome raspravlja pod diktatom hrvatske politike.

Dio paketa odnosi se i na školski brod „Jadran“ koji Hrvatska svojata. Dogovara se da se o tome ni u Zagrebu ni u Podgorici ne govori javno, dok se ne postigne konačno rješenje ili arbitraža. Otvorena ostaje i granica na moru. S druge strane, slučaj splitskog logora „Lora“, gdje je stradalo 14 pripadnika JNA iz nikšićko-šavničke grupe, uopšte nije ušao u ovaj delimični dogovor – iako je Podgorica pokušavala da otvori tu temu, na šta je Zagreb ostao gluv.

Zagreb poručuje: „Ne želimo srpsku Spartu“


Glavni urednik „Dubrovačkog vijesnika“ Jadran Kapor izjavio je da Hrvatska u prosječnoj javnoj percepciji vidi Crnu Goru kao državu sa prednošću u odnosu na susjede. „Njeno priključivanje EU je naš strateški interes. U interesu nam je da Crna Gora ne bude ‘srpska Sparta’, jer nas je to nekada stajalo mnogo života i materijalne štete“, rekao je on.

Dok Zagreb na ovaj način uslovljava, Podgorica i dalje šalje signale da je spremna na ustupke, iako je očigledno da se nacionalni interesi ne brane već stavljaju u drugi plan.

Kapor je tvrdio da je blokada poglavlja 31 i proglašavanje više crnogorskih zvaničnika nepoželjnima u Hrvatskoj posljedica snažnog uticaja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na sadašnju vlast u Podgorici. Za Zagreb je to smetnja, jer je jasno da je Vučić postao faktor stabilnosti u regionu i da se njegov uticaj ne može ignorisati.

Za vrijeme DPS-a, kako je naglasio, Hrvatska je zatvarala oči na brojne probleme, od spore tranzicije do organizovanog kriminala. Ali, kako i sam kaže, tada se država ipak vodila iz Podgorice, a ne iz Beograda. Danas, kada je Vučić jači politički oslonac za dio novih vlasti, Zagreb želi da to spriječi, pa pribjegava uslovljavanju i pritiscima.

Podgorica popušta, Zagreb mjeri rezultate


Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je na Bledu da se bilateralna pitanja ne smiju koristiti za blokiranje procesa, ali je istovremeno najavio da će „mjeriti rezultate“ Crne Gore. U Zagrebu otvoreno kažu da će pažljivo pratiti ispunjavanje svih obaveza koje je Podgorica preuzela u procesu pregovora.

Iako su razgovori o spornim pitanjima počeli, jasno je da Zagreb određuje tempo i uslove, dok crnogorska strana prihvata ulogu sagovornika koji sluša više nego što zastupa svoje interese.