Crna Gora ne može naprijed bez temeljnih reformi pravosuđa, niti može biti bilo kakvih drugih pomaka. I pored opstrukcija partija nekadašnjeg režima i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, kome očigledno nije interes da Crna Gora nakon tri decenije konačno dobije profesionalno pravosuđe, vjerujemo da je to moguće. Ne smijemo dozvoliti da sudije trpe pritisak i da, i pored dokaza, imaju ambiciju da oslobode zločince. Nedavno smo bili svjedoci jednog slučaja nezabilježenog u iole demokratskim zemljama – da predsjednik države prijeti tužilaštvu nakon hapšenja njegovih intimusa, kazao je u razgovoru za "Dan" Dejan Đurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratskog fronta (DF).

 

On je istakao da je deblokada pravosuđa osnov za funkcionisanje naše države.

 

– Ono što mi kao parlament treba da uradimo jeste da pokrenemo ova pitanja sa mrtve tačke i napravimo dogovor. Mi nećemo biti kamen spoticanja i želimo profesionalno sudstvo na zdravoj osnovi, a ne kao rezultat uslovljavanja, kompromisa i trgovine određenih partija koje se boje upravo nezavisnog sudstva – rekao je Đurović.

Temeljni ugovor se ne može mijenjati

 

Naš sagovornik ističe da je Temeljni ugovor usvojen na sjednici Vlade i objavljen u Službenom listu Crne Gore i ne može se mijenjati.

 

– S jedne strane, država Crna Gora je ispunila svoje obaveze, dok je, sa druge, Srpskoj pravoslavnoj crkvi taj ugovor pravno prihvatljiv. Ostalo je samo da se utvrdi datum kada će Temeljni ugovor između države i Crkve biti potpisan. Što se tiče stručnog tima, Ministarstvo pravde je uoči potpisivanja već formiralo radnu grupu, koja je tekst Temeljnog ugovora uskladila sa Ustavom i zakonom, kako je to precizirao ministar Kovač i na sjednici Vlade i u izjavama za medije. Ukoliko se ugovor smatra neustavnim, Ustavni sud ga može proglasiti takvim, isto kao što je proglasio neustavnimi Zakon o slobodi vjeroispovijesti Markovićeve vlade.Tako da sve preko ovoga ne idu u korist nikome, a posebno ne građanima Crne Gore, koje neke partije na silasku sa političke scene pokušavaju instrumentalizovati za neke svoje političke akcije – kazao je Đurović.

Prema mišljenju našeg sagovornika, ovakva izvršna vlast ne izražava volju građana sa parlamentarnih izbora održanih 2020. godine.

 

– Većinska volja može se promijeniti samo izborima. Nije u sklopu sa evropskim standardima niti sa praksom razvijenih demokratskih zemalja da se nakon izbora mijenjaju parlamentarne većine i formiraju naknadne ad hok vještačke većine. U tako formiranu vladu ušle su i partije protiv kojih su građani glasali i htjeli njihovu smjenu. Takvu vladu, kao što se moglo i očekivati, zahvatila je kriza, koja je poprimila takve razmjere da je njen opstanak nemoguć. Sami način formiranje ove vlade i njen personalni sastav ukazivali su na ovakav epilog i dužinu njenog trajanja. Ovakve vlade najviše liče na politički špricer. U toj vladi, na primjer, imamo i ministra čija partija nije prošla cenzus i čija politička težina mjeri u stotinama glasova. I baš taj ministar izjavi da je kod glasanja o tekstu Temeljnog ugovora Vlada iznevjerila izbornu volju. Takođe, u ovoj vladi sjedi ministar koji premijera naziva izdajnikom, a premijer mu prijeti skaj aplikacijom. Podršku ovoj vladi daje DPS, čiji predsjednik iz Madrida pozdravlja odluku Vlade o Temeljnom ugovoru, a onda nakon nekoliko dana zbog iste prijeti uskraćivanjem podrške – ukazao je Đurović.

 

Kako je dodao, nakon pada 42. Vlade, koja je izgubila podršku izborne većine koja ju je izabrala, jedino održivo, ispravno i demokratsko rješenje bilo je skraćenje mandata i zakazivanje izbora.

 

– U ovom trenutku, formiranje tehničke vlade koja bi organizovala izbore jedino je logično rješenje, kao uvertira za održavanje izbora. Insistiramo da 23. oktobra budu i lokalni i parlamentarni izbori, ali i predsjednički. To bi bilo jedino fer i demokratsko rješenje ovog političkog Gordijevog čvora. Raspisivanje predsjedničkih izbora je u rukama predsjednice Skupštine Danijele Đurović i ona mora donijeti odluku o njihovom održavanju u pomenutom terminu bez ikakvih političkih kalkulacija. Ali, u svakom slučaju, do tada moramo imati zaokružene institucije – naglasio je Đurović.