PODGORICA – Crnogorska delegacija otputovaće 9. oktobra u Zagreb na prvi sastanak dvije komisije koje treba da razgovaraju o sudbini školskog broda „Jadran“, čime se zvanična Podgorica našla u neobičnoj poziciji – da u glavnom gradu Hrvatske pregovara o brodu za koji godinama tvrdi da je legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore.

Kako javljaju crnogorski mediji, delegaciju će predvoditi ministar odbrane Dragan Krapović, koji poručuje da ni njegov stav ni stav Vlade Crne Gore o vlasništvu nad „Jadranom“ nijesu promijenjeni.

„Mi smo namjerni da te razgovore obavimo na jedan prijateljski, dobrosusjedski, saveznički način, u dobroj vjeri da možemo doći do nekih zajedničkih, održivih rješenja koja neće ugroziti ono što je kontinuitet stava svih crnogorskih vlada do sada“, rekao je Krapović.

Upravo tu se, međutim, otvara glavno pitanje: ako Podgorica smatra da je „Jadran“ njeno nesporno vlasništvo, šta je onda predmet pregovora i zbog čega prva runda razgovora počinje upravo u Zagrebu?

Krapović je još u maju 2024. izričito tvrdio da je „Jadran“ „potpuno legalno i legitimno u vlasništvu države Crne Gore“ i da o tome „ne može biti nikakvih pregovora“. Danas, nešto više od dvije godine kasnije, crnogorska komisija ipak putuje u Hrvatsku kako bi upravo o statusu tog broda razgovarala sa hrvatskom stranom.

Zagreb, sa druge strane, svoj stav ne skriva. Hrvatska insistira da „Jadran“ pripada njoj, a njeno Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova je 22. jula javno navelo i „vraćanje školskog broda Jadran“ među pitanjima čije rješavanje smatra važnim za završetak pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.

To cijeloj priči daje mnogo širi politički kontekst od običnog bilateralnog spora o jednom brodu. Zagreb je status „Jadrana“, zajedno sa pitanjima Morinja, Prevlake, ratne odštete i drugim zahtjevima, uveo u paket otvorenih pitanja koja direktno povezuje sa evropskim putem Crne Gore. Hrvatska je kao članica EU već koristila mogućnost da uspori pojedina pregovaračka poglavlja Podgorice.

Krapović je odbacio mogućnost da brod plovi pod dvije zastave, naglašavajući da priroda vojnih i školskih brodova to ne dozvoljava.

„Što se tiče zajedničkog upravljanja brodom, što se tiče eventualno zajedničkih obuka, mi smo i dan-danas otvoreni za takvu mogućnost. Međutim, priroda ratnih, školskih, vojnih brodova je takva da on može ploviti samo pod jednom zastavom“, poručio je crnogorski ministar odbrane.

Ni o mogućem konačnom rješenju nije želio da govori prije početka pregovora.

„Ne bih trčao pred rudu i prije nego što razgovore obavimo izlazio sa eventualnim rješenjima“, kazao je Krapović.

Tako će Crna Gora, koja je sopstvenu komisiju formalno osnovala sa obrazloženjem da je „Jadran“ njen „kulturno-istorijski i vojni simbol“, sada u Zagrebu sjesti za sto sa državom koja ne samo što polaže pravo na isti brod, već je njegov „povratak“ uvrstila među zahtjeve koje otvoreno povezuje sa evropskim integracijama Podgorice.

Poslije zagrebačkog sastanka očekuje se da naredna runda razgovora bude održana u Crnoj Gori. Do tada ostaje suštinska dilema crnogorske politike: kako se od tvrdnje da o vlasništvu nad „Jadranom“ „nema pregovora“ stiglo do toga da se o njegovoj sudbini pregovara – i to najprije u Zagrebu.