PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnijeće Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji je Skupština ponovo usvojila, kao i zahtjev da se obustavi izvršenje spornih odredbi do donošenja konačne odluke.

Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika saopšteno je da je zakon ponovo izglasan uprkos jasnim i argumentovanim upozorenjima da su pojedina rješenja neustavna i nezakonita, posebno ona kojima se dvorac Kruševac sa pripadajućim zemljištem iz državne prenosi u privatnu svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš.

Umjesto zaštite dvorca na Kruševcu kao dijela kulturne baštine Crne Gore i odgovornog upravljanja državnom imovinom, kako navode, ponovo se svjedoči „krčmljenju” javne imovine i prevođenju javnog dobra u privatni interes.

„Građani su poslanicima dali mandat da štite javni interes i državnu imovinu, a ne da je dijele i preusmjeravaju u privatne ruke”, poručili su iz Milatovićevog kabineta.

Predsjednik Crne Gore prethodno je vratio zakon Skupštini na ponovno odlučivanje, ukazujući da se njegovim odredbama dvorac Kruševac sa pripadajućim kompleksom nezakonito iz državne svojine prenosi u privatno vlasništvo.

Riječ je o više od 1.000 kvadratnih metara objekata u kojima je smješten Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, kao i o gotovo 35.000 kvadratnih metara zemljišta koje čini parkovski kompleks u centru Podgorice.

„To je zaštićena kulturna baština, ključni javni prostor i državna imovina višemilionske vrijednosti koja pripada svim građanima Crne Gore”, naglasili su iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika.

U saopštenju se podsjeća da Ustav obavezuje državu da štiti prirodnu i kulturnu baštinu, dok član 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara izričito zabranjuje otuđenje nepokretnog kulturnog dobra koje se nalazi u državnoj svojini.

Iz Milatovićevog kabineta ističu da park u kojem borave i igraju se djeca ne može postati privatno vlasništvo, već da muzej, park i zaštićeno kulturno dobro moraju ostati trajno dostupni stanovnicima Podgorice i svim građanima Crne Gore.

Kao posebno sporne označene su odredbe člana 2 usvojenog zakona, kojima se dvorac Kruševac sa pripadajućim zemljištem prenosi u privatnu svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tim rješenjem se, kako ocjenjuju, neposredno krše temeljne ustavne norme, sistemski zakoni i međunarodni standardi.

Ustav Crne Gore u članu 78, stav 2, izričito propisuje da država štiti prirodnu i kulturnu baštinu. Dvorac Kruševac, zajedno sa pripadajućim kompleksom i parkovskom površinom, predstavlja nepokretno kulturno dobro od izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja, u kojem su decenijama smještene javne ustanove kulture, među kojima je i Muzej savremene umjetnosti.

Prenošenje takvog dobra u privatnu svojinu, upozoravaju iz kabineta predsjednika, predstavljalo bi direktan udar na ustavnu dužnost države da kulturnu baštinu očuva, zaštiti i održi u javnom interesu.

„Odredbom člana 42, stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara propisano je da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. Donošenje zakona kojim se ova imperativna zakonska norma derogira za konkretan slučaj stvara opasan pravni presedan, narušava pravnu sigurnost i urušava hijerarhiju pravnih propisa u državi”, navedeno je u saopštenju.

Iz Kancelarije ocjenjuju da se prilikom ustavnopravne analize zakona mora uzeti u obzir i praksa Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj države imaju široko polje slobodne procjene prilikom definisanja ekonomske, socijalne i kulturne politike, kao i zaštite istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Evropska konvencija o ljudskim pravima, kako naglašavaju, ne garantuje apsolutno i bezuslovno pravo na povraćaj ili sticanje istorijske imovine, naročito u slučajevima u kojima bi to neposredno ugrozilo javni interes, dostupnost kulturnih dobara i ustavnu obavezu države da upravlja dobrima od opšteg značaja.

Iz Milatovićevog kabineta navode da, u praksi Evropskog suda, interes institucija i građana da slobodno koriste i uživaju u kulturnoj baštini ima prednost nad isključivim privatnim pretenzijama. Država, prema tom stanovištu, nema samo pravo već i pozitivnu obavezu da spriječi otuđivanje nacionalnog blaga.

„Proizvoljno i parcijalno mijenjanje vlasništva nad državnim dobrima najvišeg ranga urušava vladavinu prava i otvara opasan presedan pravne nesigurnosti”, zaključuje se u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.