PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Crne Gore zadužen za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović izjavio je da su Crna Gora i Hrvatska blizu dogovora o velikom broju otvorenih pitanja, dok bi za ona o kojima ne bude moguće postići bilateralno rješenje mogla da bude upotrijebljena i neka od međunarodnih procedura, uključujući arbitražu.

Ivanović je za televiziju Njuzmaks Balkans rekao da pitanja koja Zagreb postavlja Podgorici nisu nova, već da su u odnosima dvije države prisutna više od dvije ili tri decenije.

„Ogromna većina njih prisutna je više od 20 ili 30 godina. Ali ono što se dešavalo jeste da su neke prethodne crnogorske vlade pokušavale da se ne bave tim otvorenim pitanjima”, kazao je Ivanović u emisiji „Dijagnoza”.

Hrvatska već duže vrijeme drži na čekanju zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, zbog više neriješenih pitanja u odnosima sa Crnom Gorom. Na ta očekivanja Zagreba nedavno je, tokom Samita Evropska unija–Zapadni Balkan, podsjetio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Među zahtjevima Hrvatske su odšteta za zatočenike logora Morinj, koji je tokom rata bio aktivan oko deset mjeseci u Boki Kotorskoj, procesuiranje ratnih zločina, vraćanje broda „Jadran”, kao i rješavanje granice na poluostrvu Prevlaka.

Ivanović je, međutim, naglasio da se ne može govoriti o potpunoj blokadi crnogorskih evropskih integracija, jer je Hrvatska do sada podržala zatvaranje svih poglavlja koja su okončana, kao i formiranje Radne grupe za izradu pristupnog ugovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

„Hrvatska je podržala zatvaranje svih poglavlja dosad, kao i formiranje Radne grupe za izradu pristupnog ugovora o članstvu Crne Gore. Na čekanje je stavljeno Poglavlje 31. U razgovorima sa Hrvatskom mislim da će se brzo iskristalisati određena rješenja. Mogu reći da je za veliki broj pitanja rješenje praktično na dohvat ruke, samo je potrebno da se usaglase neke finese kako bi obje strane bile zadovoljne”, naveo je Ivanović.

Upitan da li je moguće da obje strane budu zadovoljne u slučaju broda „Jadran”, budući da i Hrvatska i Crna Gora ističu da je brod u njihovom vlasništvu, Ivanović je rekao da se i u tako osjetljivim pitanjima najprije traži bilateralno rješenje, ali da postoje i drugi mehanizmi.

„Naravno da svi žele da bude na obostrano zadovoljstvo. Nekad se to i ne desi. Ali, ako ne dođete do bilateralnog rješenja koje je obostrano prihvatljivo, možete doći do toga da se obratite i nekom elementu međunarodnog posredovanja. Da li je to sud ili arbitraža, ili takozvane dobre usluge, postoji više instrumenata. Ako se dvije strane dogovore da se obrate trećoj strani, onda se i to smatra dogovorom”, rekao je Ivanović.

On je dodao da ne tvrdi da će sva pitanja biti riješena isključivo u bilateralnim razgovorima, već da je moguće da se za pojedina, ukoliko ne bude obostrano prihvatljivog rješenja, upotrijebe međunarodni instrumenti.

Potpredsjednik crnogorske vlade poručio je da ni Podgorica ni Zagreb ne bi trebalo da podižu tenzije, niti da uznemiravaju javnost.

„Razgovori dvije države koji idu u dobrom smjeru trebalo bi da se tako i nastave”, naveo je Ivanović.

Jedno od pitanja koje godinama opterećuje odnose dvije države jeste i slučaj splitskog logora „Lora 3”, u kojem je, prema podacima koji se navode u crnogorskoj javnosti, poslije višednevnog mučenja stradalo 14 rezervista nikšićko-šavničke grupe, dok je jedan preživjeli vojnik preminuo nekoliko mjeseci nakon puštanja na slobodu od posljedica mučenja.

Iz Vlade Crne Gore nedavno je saopšteno da bi pitanje obeštećenja porodica žrtava logora uskoro trebalo da bude riješeno.

Ivanović je ocijenio da je dobro što se u crnogorskoj javnosti u posljednje vrijeme više govorilo o logoru „Lora”, jer to, kako je rekao, često nije bio slučaj.

„Mislim da o njemu treba govoriti. Ono što su Vlada i parlamentarna većina odlučile jeste da postoji makar neka kompenzacija za žrtve i njihove porodice, iako ne možemo reći da postoji neko zadovoljenje pravde. Ali svakako sa naše strane treba da postoji određeni vid kompenzacije, jer je ova država, bez obzira ko je tada bio na vlasti, poslala vojnike na ratište”, zaključio je Ivanović.