Potpredsjednik Demokratske narodne partije Milun Zogović ocijenio je da predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost mogu dovesti do suženja parlamentarne kontrole nad bezbjednosnim strukturama i time stvoriti uslove za njihovu političku zloupotrebu.

On je u intervjuu za „Pobjedu“ naveo da se razlozi zbog kojih se DNP protivi predloženim zakonskim rješenjima razlikuju od motiva Demokratske partije socijalista, naglašavajući da je suština njihovog protivljenja u očuvanju institucionalne kontrole nad službama bezbjednosti.

„Ne prihvatamo suženje parlamentarne kontrole, a time i otvaranje mogućnosti da direktor policije i ministar zloupotrijebe policiju, odnosno direktor ANB-a i predsjednik Vlade samu agenciju. U pitanju je uvođenje loše i pogrešne prakse, koja otvara veliki prostor za zloupotrebu službi u političkim obračunima“, kazao je Zogović.

Podsjetimo, vladajuća većina u Crnoj Gori usvojila je izmjene dva zakona, ali ih je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

Zogović je poručio da će DNP podržati svaki pokušaj temeljnog čišćenja bezbjednosnog sistema od, kako je rekao, „prljavih agenata i policajaca“, ali da se taj proces mora voditi transparentno i institucionalno.

„Ako je cilj da se služba oslobodi prljavih agenata ili prljavih policajaca, to se ne radi na ovaj način. Mi ćemo uvijek podržati čišćenje sistema od prljavih agenata, prljavih policajaca, ali i prljavih tužilaca i sudija. To treba otvoreno postaviti kao cilj u Skupštini Crne Gore i zajednički raditi na njegovom ostvarenju“, naglasio je on.

Govoreći o političkoj sceni, Zogović je ocijenio da su pojedine stranke zadržale na značajnim pozicijama u vlasti „drugi i treći ešalon okorjelih kadrova DPS-a“, za koje tvrdi da i dalje žale za, kako je naveo, „bivšim kriminalnim sistemom“.

U osvrtu na politički put DNP-a i nekadašnjeg Demokratskog fronta, on je poručio da se ne može praviti paralela između djelovanja te političke strukture i današnjih poteza DPS-a.

„Naši motivi bili su potpuno drugačiji. Mi smo bili primorani da branimo čak i crkvu od otimanja, dok DPS danas pokušava da brani sve ono što je od naroda i države otimano i pljačkano u posljednje tri decenije“, kazao je Zogović.

On je dodao da je vremenom postalo jasnije zašto, kako tvrdi, DNP-u nije bilo omogućeno da uđe u vlast nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Prema njegovim riječima, učešće stranke u izvršnoj vlasti od sredine 2024. godine do kraja januara ove godine predstavljalo je, kako je ocijenio, „rušenje narativa o njihovoj neprihvatljivosti u vlasti“.

Zogović se osvrnuo i na inicijativu Evropskog saveza o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada, ocijenivši da ona, po njegovom mišljenju, nema veze sa stavovima DNP-a, već da predstavlja pokušaj političkog manevra.

„To nije podrška našem stavu, već pokušaj da se spase gradonačelnik Mujović obezbjeđivanjem kvoruma za održavanje sjednice“, kazao je on.

Govoreći o ustavnom i identitetskom pitanju u Crnoj Gori, Zogović je poručio da je, kako je rekao, pogrešno insistirati na konceptu države kao antisprske.

„Crna Gora mora biti građanska država u kojoj će svi njeni građani imati jednaka prava“, istakao je on, dodajući da srpskim jezikom govori najveći broj stanovnika zemlje i da bi ta činjenica, prema njegovom mišljenju, trebalo da bude uvažena i u Ustavu.

Na kraju, Zogović je naglasio da je primarni cilj Demokratske narodne partije, koja je trenutno u opoziciji, da na narednim izborima ostvari rezultat koji će je učiniti neizostavnim činiocem buduće vlasti u Crnoj Gori.