Javnost u Crnoj Gori još pamti slučaj nezakonitog praćenja novinara Vladimira Vukovića od strane agenata Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) a dio crnogorske vlasti po hitnom postupku gura novi Predlog zakona o ANB-u, dokument koji po prvim ocjenama predstavlja direktan udar na ustavna prava građana, privatnost i elementarne demokratske standarde.

Inicijativa dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je novinar Vuković lično raskrinkao zloupotrebu ANB-a, kada je u centru Podgorice dokumentovao nezakonito praćenje, „zarobivši“ službeno vozilo ANB-a sa lažnim registarskim tablicama i opremom za prisluškivanje i tajni nadzor. Tada su, uprkos dokazima, institucije uglavnom ćutale. Ali sada, očigledno kao reakcija na razobličavanje obavještajnog aparata, predlaže se zakon koji bi slične zloupotrebe ne samo legalizovao, nego i institucionalno učvrstio.

Prema sadržaju Predloga zakona koji je Vlada uputila u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, ANB dobija ovlašćenja da bez ikakvog sudskog naloga i institucionalnog nadzora pristupa svim bazama podataka, kako državnih organa, tako i lokalnih samouprava, pravnih lica i čak neimenovanih „drugih subjekata“. To uključuje pristup zdravstvenim kartonima, podacima o socijalnoj zaštiti, poreskim i finansijskim podacima, pa čak i informacijama o djeci.

Istovremeno, zakonom nije predviđena obaveza da se za ovakve invazivne mjere pribavi sudsko odobrenje. Bez ikakvog nadzora, agenti ANB-a dobijaju mogućnost da prikupljaju podatke o elektronskoj komunikaciji svih građana, uključujući lokaciju, istorijat saobraćaja, pa čak i pokušaje uspostavljanja komunikacije koji nisu uspjeli.

Prepuštanje na milost i nemilost ANB-u


Ukoliko ovaj zakon bude usvojen, zaštita ličnih podataka biće prepuštena isključivo dobroj volji službenika ANB-a. U uslovima u kojima je institucionalna kontrola minimalna, a zloupotrebe već zabilježene, ovakav mehanizam predstavlja ozbiljnu prijetnju za svakog građanina.

Pod maskom „borbe protiv ugrožavanja nacionalne bezbjednosti“, ANB dobija mogućnost da svakog građanina tretira kao potencijalnu prijetnju, bez sudske kontrole, bez parlamentarnog nadzora i bez javne rasprave. U demokratskom društvu, ovakve odredbe su neprihvatljive.

Posebno je skandalozno što je ovaj predlog zakona upućen u proceduru bez ikakve javne rasprave. Skupštinski odbori će ga razmatrati već u utorak, čime se poništava svaki vid demokratskog učešća javnosti u donošenju jednog od najdelikatnijih zakona u oblasti ljudskih prava i bezbjednosti.

Ovakvo postupanje podsjeća na autoritarne režime u kojima se bezbjednosne službe koriste kao sredstvo za politički i ideološki obračun. I to u trenutku kada se još nisu smirile tenzije nakon što je ANB uhvaćena na djelu u brutalnoj zloupotrebi svojih ovlašćenja nad nezavisnim novinarom.

Umjesto da se agencija reformiše i pozove na odgovornost zbog nezakonitog praćenja građana, država pokušava da ozakoni ono što je do juče bilo krivično djelo. Zakon u ovom obliku predstavlja direktno ukidanje privatnosti, kršenje ustavom garantovanih prava i potencijalnu pripremu terena za masovne zloupotrebe.

Ukoliko se ovaj zakon usvoji, ANB postaje država u državi, bez nadzora, bez odgovornosti i sa neograničenim pristupom ličnim životima građana. I sve to po kratkom postupku.

Javnost, mediji, struka i međunarodne organizacije imaju obavezu da reaguju. Jer ćutanje danas može značiti odricanje od sloboda sjutra.