Agencija za sprečavanje korupcije je od 1. januara do 20. juna nadležnim sudovima za prekršaje podnijela 630 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv funkcionera, kojima su sudovi izrekli 320 sankcija, od čega 147 novčanih i 173 opomene, pokazuju podaci koje je "Danu" dostavila Agencija. Postupci su pokrenuti zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, u dijelu koji se odnosi na obavezu podnošenja izvještaja o prihodima i imovini.
Koji funkcioneri su bili predmet sudskih postupaka i koji su sankcionisani, u ASK nijesmo mogli dobiti podatke, koje oni, kako tvrde, ne mogu da objavljuju.
[embed]https://aloonline.me/vijesti/milovac-pandora-papiri-test-reforme-tuzilastvo/[/embed]
Za pola godine funkcionerima su izrečene novčane kazne od 32.300 eura.
– Od početka godine do 20. juna Odsjeku za provjeru prihoda i imovine javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju propisanu obavezu podnošenja izvještaja o prihodima i imovini dostavljeno je ukupno 8.219 izvještaja o prihodima i imovini po različitim osnovama podnošenja. Svi su administrativno-tehnički obrađeni i objavljeni na internet stranici Agencije za sprečavanje korupcije, kazali su iz ove antikorupcijske institucije.
Prema riječima Radmile Milošević iz pokreta Preokret, imena funkcionera koji krše zakon treba da budu javna jer su državni funkcioneri prije svih dužni da poštuju zakon.
– Licemjerno je donositi zakone a onda ih se sam ne pridržavati. Tada se postavlja pitanje za koga mi donosimo zakone i da li pravimo okvir u kome su neki "jednakiji" od drugih. Ako smo toliko slušali o transparentnosti, onda je red da se ona pokaže i kada su u pitanju postupci koji se vode protiv funkcionera jer su kršili odredbe antikorupcijskog zakona. Najmanje na što su funkcioneri obavezni je u konačnom da poštuju načela i propise koje sami načelno promovišu ili čak i donose. Kod nas su još uvijek rijetki funkcioneri koji su odgovarali za svoje djelovanje a oni koji jesu više su bili žrtve nekih unutarpartijskih sukoba ili su prosto privremeno "žrtvovani", da bi se nerijetko vratili na još bolje funkcije. Građani su ogorčeni ovom praksom i zaista je krajnje vrijeme da se nedodirljivost funkcionera ograniči oštrijom kaznenom politikom i njenom neselektivnom primjenom, ocijenila je za "Dan" Milošević.
Jedan od koordinatora Alternative, Vesko Pejak, poručuje da pozitivna praksa kaže da svaki funkcioner prije stupanja na čelo nekog organa mora podnijeti potvrdu da nije osuđivan, posebno za djela korupcije.
– Neke zemlje EU su u tome vrlo stroge, one osuđenima za to djelo ne dozvoljavaju uopšte rad u državnoj službi ako su osuđeni za korupciju. Dolazak nove garniture na vlast pokazao je koliko je "tanka" infrastruktura partija i koliko se malo stručnih ljudi bavi politikom. Na čelna mjesta u našoj državi došlo je dosta nestručnih lica. Kad su iskoristili svu postojeću bazu kadrova, počeli su da regrutuju poslušne kriminalce i osuđivane lopove. Građani su posle izbora očekivali promjene, a dobili su zamjene. Alternativa je predlagala da se za djelo korupcije dupliraju kazne, da nijedno ne može biti ispod pet godina robije. Predlagali smo da se ljudima osuđenim za djelo korupcije doživotno zabrani rad u državnoj administraciji. Predlagali smo i da se ispita imovina bližih i daljih članova familije svim ljudima za koje postoji sumnja da su korumpirani. Naravno, naši predlozi su zaboravljeni, izjavio je za "Dan" Pejak.
