Na pomenutom dokumentu su tokom prethodne godine, na inicijativu Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore, a u saradnji sa EU, radili eksperti i članovi radne grupe Crne Gore, te je ovaj dokument produkt crnogorskih stručnjaka iz raznih obasti.

Načelnica Područne jedinice Berane Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Denisa Nurković, kazala je da je Evropska komisija, odnosno Generalni direktorat za civilnu zaštitu i humanitarne pomoći EK, pružio finansijsku podršku za ovaj projekat, te da je Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a organizovalo izradu “Procjene rizika od katastrofa Crne Gore” po metodologiji EU.

“Za izradu ovog dokumenta angažovana su 94 eksperta iz različitih oblast i institucija u Crnoj Gori, počev od državnih organa, akademske zajednice, nevladinog sektora itd. Na taj način podignut je i nivo međusektorske saradnje po pitanju smanjena rizika od katastrofa, i na to smo izrazito ponosni”, kazala je Nurković.

Navela je da je u ovom dokumentu detaljno analizirano devet pojedinačnih rizika, kao i četiri multirizika.

https://aloonline.me/vijesti/putnici-aerodrom-saobracajnica/

“Obradom ovih devet rizika, sem identifikacije, urađeni su i scenariji za najvjerovatniji neželjeni događaj i scenario za događaj sa najgorim mogućim posljedicama, a ukupno 51 scenario za pojedinačne rizike, te osam scenarija za multirizike”. Pored ovoga, urađeno je i 47 mapa rizika za pojedinačne rizike, i šest mapa rizika za multirizike”, pojasnila je Nurković.

Nakon prezentovanja ovog dokumenta u Baru i Podgorici, u Beranama je stavljen akcenat na rizik od poplava, iz razloga što je taj rizik najčešći kada je riječ o beranskom području, istakla je načelnica.

“Sem identifikacije rizika, uradili smo i četiri scenarija i to po dva za dunavski i jadranski sliv”, dodala je Nurković.

Naglasila je da dokument “Procjene rizika od katastrofa Crne Gore” predstavlja riznicu podataka, budući da je prilikom izrade ovog dokumenta, najprije stvorena baza podataka prikupljanjem dokumenata o dešavanjima iz prethodnih perioda za sve rizike koji su obrađeni.

“Da bismo analizirali i procijenili dokumetaciju, bitni su podaci o dešavanjima u prethodnim perodima, pa su ovom prilikom prikupljani podaci iz prethodnih 20, 30 ili 40 godina”, kazala je Nurković.

Kako je zaključila, izradom ovog dokumenta je podignut nivo međusektorske saradnje državnih organa i institucija.

“Naš sljedeći korak je izrada procjene sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa Crne Gore, koju je odobrila Evropska komisija”, poručila je Nurković.

;t=6s