Potres je trajao deset sekundi, i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale.
Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su takođe teško oštećeni. Manastir Praskvica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su takođe oštećene.
Herceg Novi, najmlađi grad na crnogorskoj obali, takođe je teško oštećen. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran.
Stari Bar je pretrpeo štetu – tvrđava je oštećena u manjoj meri, dok je stari akvadukt većim delom uništen.
Ulcinjski Stari grad, još jedan crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vijekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.
Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom. Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grbalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.
Dalje, u unutrašnjosti, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd su oštećeni, ali ne teško.
Prema izvještaju UNESKO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i hiljade umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.
Na kraju je ukupno 101 osoba u Crnoj Gori poginula, 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.
;t=5s
