Pri zapošljavanju poslodavci se češće odlučuju za muškarce, posebno ako je žena u reprodukcionom dobu ili ima malu djecu. Problem zapošljavanja imaju i žena nakon pedesete godine, saopštilaje predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.




“Po strukturi svih zaposlenih prema statusu zaposlenja najveći je broj žena ( 82 odsto) koji rade po ugovoru, informacija je Privredne komore. Takođe žene rade manje plaćene poslove i ne napreduju po hijerarhiji odlučivanja kao muškarci. Više od polovine nezaposlenih žena u ruralnim područjima nikad nisu radile i nemaju penziono osiguranje”, istakla je ona.

Medojević ukazuje da je tri putae više u Crnoj Gori samohranih majki nego očeva.

https://aloonline.me/vijesti/stabilizacija-nakon-rasta-cijene-nafte-blizu-126-dolara/

“Prema jedino dostupnim podacima Monstata koji su od zadnjeg popisa 2011. godine, ima 24.424 porodica sa najmanje jednim djetetom koje odgaja samo majka. Broj samohranih očeva je znatno manji i iznosi 5.105. Neplaćanje alimentacije, nemogućnost zaposlenja i neprilagođeno radno vrijeme, samo su neki od problema sa kojima se one suočavaju”, navodi u saopštenju.

Nemaju, kako dodaje, zvanični podatak o broju samohranih majki koje primaju alimentaciju.




“Na Alimentacioni fond se i dalje čeka kao materijalnoj podrsi ženama i djeci u procesu razvoda i nakon toga, koji su izloženih ekonomskom nasilju. Neuporedivo je veći broj muškaraca na državnim funkcijama i rukovodećim mjestima ali je zato mnogo veći broj žena koje trpe nasilje u svim njegovim oblicima. Crnoj Gori znatan procenat žena između 15 i 65 godina je bio izložen partnerskom nasilju: čak 42 odsto žena je tokom života imalo iskustvo sa bar jednim od četiri tipa partnerskog nasilja – psihičkim, ekonomskim, fizičkim ili seksualnim”, kazala je predsjednica Banke hrane.

U Crnoj Gori se i dalje, ističe, uglavnom poštuje tradicionalni pristup nasleđivanja imovine muških potomaka u porodici, pa tako žene čak i kad se nalaze u teškom materijalnom položaju ostaju uskraćene za podršku.

Među četiri smo države u svijetu, dalje navodi po disbalansu rođenja muške i ženske djece usljed selektivnih abortusa.

“Neravnomjerna je podjela obaveza u kućnim poslovima, njegovanju djece, starijih i bolesnih. između muškarca i žena. Žene nisu dovoljno zaštićene na radnom mjestu od rodne diskriminacije, uznemiravanja i ucjenjivanja, koliko je neophodno. Puna su nam usta hvale napretka i poštovanja žena što je upitno u praksi .Malo se šta uradilo da se zaštite žene i pruže prilike da one ostvare svoje potencijale, u punom kapacitetu”, rekla je Medojević.

Podsjeća da u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu navodi se da žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima, a rodno uslovljeno nasilje i nasilje nad djecom.

“Država mora staviti u fokus pažnje žene, ne samo kada su međunarodno priznati datumi u pitanju. Za žene se vezuje i pitanje potomstva a kod nas je natalitet ozbiljno ugrožen i nema mjera koje bi pomogle da se stanje popravi. Djevojčicama treba podrška da se školuju kako bi bile ostvarene profesionalno a ne samo kao porodične žene i majke, Sasvim je izvjesno da sa porastom obrazovanja siromaštvo drastično smanjuje što je još jedan razlog ulaganja u obrazovanje. Ženama treba posao i kako bi bile ekonomski nezavisne i slobodne da ne trpe nasilje iz ekonomskih razloga, kada do njega dođe u porodici. To je i način da se smanje traume među djecom koje žive u porodicama nasilnika. Ne mali broj žena nam je reklo, ne treba nam karanfil nego posao. Cvijeće je pažnja za jedan dan a posao dostojanstvo, za čitav život”, zaključuje Medojević.

;amp;t=4s