U Crnoj Gori se godišnje preko 20.000 građana obrati psihologu ili psihijatru, pokazuju podaci koje je "Danu" dostavio Institut za javno zdravlje. Prema obrađenim podacima za period od 2018. do kraja 2020. godine, građani su najčešće pomoć tražili zbog neurotskih, stresogenih i somatoformnih poremećaja, zatim poremećaja raspoloženja (afektivni poremećaji) i shizofrenije, shizotipskih i sumanutih poremećaja.

Kada su u pitanju najčešći duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, iz Instituta za javno zdravlje preciziraju da je zbog neurotskih, stresogenih i somatoformnih poremećaja 2018. pomoć zatražilo 5.670 građana, 2019. ih je bilo 5.584, a 2020. ukupno 5.083. Kada su u pitanju poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji), 2018. pomoć su tražile 3.553 osobe, 2019. se taj broj povećao na 3.702, a 2020. se smanjio na 3.489. Kada su u pitanju shizofrenija, shizotipski i sumanuti poremećaji, bilježi se povećanje broja posjeta ljekarima, pa je tako 2018. pomoć tražilo 3.545 građana, u 2019. je zabilježeno blago smanjenje na 3.520, da bi se u 2020. taj broj povećao na 3.651.




U vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori za period 2018–2020. godina podgrupa oboljenja poremećaji raspoloženja – afektivni poremećaji, kojima pripadaju i depresija i povratni depresijski poremećaj, bila je razlog 3.553 posjete ljekaru 2018. godine, 2019. taj broj je bio 3.702, a 2020. je došlo do blagog smanjenja na 3.489. U Institutu kažu da je zbog oboljenja iz grupe duševni poremećaji i poremećaji ponašanja u 2018. zabilježene 17.242 posjete ljekaru, 2019. ta brojka iznosi 17.764, a 2020. je smanjenja na 17.059.
Kada je u pitanju depresija, u Institutu kažu da se zbog tog problema češće javljaju muškarci. Dijagnoza depresije (F32) kao razlog bolničkog liječenja registrovana je kod 54 građanke i građanina 2018. godine, u 2019. taj broj je porastao na 64, a 2020. je smanjen na 38. Muškarci su činili većinu pacijenata iz ove grupe 2018. i 2019. godine i bilo ih je 28, odnosno 35, a u 2020. većina su bile žene, i to njih 20.






Liječenje se svodi isključivo na davanje medikamenata


Vlada je u Strategiji zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za period do 2023. godine konstatovala da se u Crnoj Gori tretman teških duševnih oboljenja gotovo isključivo svodi na primjenu medikamenata, dok su drugi oblici tretmana još uvijek u rudimentarnom obliku, pri čemu su prepoznali niz problema.
– Nije zaživjela praksa sistematizovanog asertivnog angažmana pacijenta i rada na terenu. Integracija i saradnja djelova zdravstvenih i socijalnih službi je prisutna u pojedinačnim slučajevima, bez šire i sistematične primjene. Metode psihosocijalne rehabilitacije su djelimično i neravnomjerno zastupljene. Ne postoje timovi za intervencije u ranoj psihozi, koji bi se sistematizovano bavili sekundarnom prevencijom. Nema jasne podjele usluga prema nivoima zdravstvene zaštite – navodi se u vladinoj strategiji.



Kada je riječ o povratnom depresijskom poremećaju, tu je situacija drugačija i žene su češće pacijenti. U 2018. ljekarima se obratilo 110 građana, od kojih su 69 žene. U 2019. ukupan broj pacijenata je bio 104 od kojih 64 žene, a 2020. godine, kada je počela pandemija virusa korona, taj broj je smanjen na svega 65, od kojih je 41 pacijent bio ženskog pola.

– Prema izvještajima koji se popunjavaju u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti i dostavljaju Institutu, dijagnoze depresija i povratni depresijski poremećaj vode se u okviru podgrupe oboljenja pod nazivom poremećaji raspoloženja – afektivni poremećaji. Broj posjeta ustanovama vanbolničke zdravstvene zaštite i broj otpusta iz ustanova bolničke zdravstvene zaštite ne mogu se uzeti kao stvaran broj oboljelih. Prema zakonskom okviru u oblasti evidencija u zdravstvu planirano je uvođenje registra psihoza (uključuje psihotičke poremećaje kao takve i u sklopu drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja), kojim će se obezbijediti dobijanje podataka o broju oboljelih od bolesti koje pripadaju ovoj grupi – objašnjavaju iz Instituta.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 100 miliona ljudi u evropskoj regiji ima neki mentalni poremećaj.

– Relativno mali broj ljudi u svijetu ima pristup kvalitetnim uslugama podrške mentalnom zdravlju. U zemljama s niskim i srednjim prihodima više od 75 odsto ljudi s problemima mentalnog zdravlja uopšte ne dobija nikakav tretman. Kovid-19 je dodatno pogoršao situaciju. Javnozdravstvene mjere i ograničenja koja su uvedena s ciljem da se prekine lanac prenosa virusa doveli su do poremećaja u dostupnosti ili kontinuitetu usluga podrške mentalnom zdravlju – naveli su iz SZO.

;t=5s