1254. Kralj Sicilije Mafred pobijedio u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.

1547. Umro španski osvajač Ernan Kortes, koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio Meksiko. Guverner "Nove Španije" postao 1522.

1804. Papa Pije VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.

1805. Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao "bitka tri cara", sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.

1823. Predsednik SAD Džejms Monro objavio u američkom kongresu dokument kojim je proklamovana američka izolacionistička politika. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete Alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika kasnije pod geslom "Amerika Amerikancima" dobila jako nacionalno obeležje.

1848. Austrijski car Ferdinand I abdicirao u korist Franca Jozefa I.

1852. U Francuskoj proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom.

1859. Rođen francuski slikar Žorž Sera, osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog metoda poentilizma.

1859. Izvršena smrtna kazna vešanjem nad američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva Džonom Braunom, što je dovelo do zaoštravanja borbe abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata.

1901. Američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1942. Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija.

1950. Odlukom Ujedinjenih nacija bivša italijanska kolonija Eritreja ušla u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

1954. Američki Senat izrekao javni prekor senatoru Džozefu Makartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi osumnjičenih da su komunisti.

1971. Osnovana federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu, Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

1971. Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars 3” spustio se na Mars.

1972. U požaru koji je izbio tokom muzičkog festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu poginulo najmanje 50 ljudi.

1982. Hirurg Vilijam de Vris na klinici univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti ugradio prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisan zubar Barni Klark, živeo s tim srcem 112 dana.

1990. Posle ujedinjenja Nemačke koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola odnela ubedljivu pobedu na prvim svenemačkim izborima od 1932.

1993. U pucnjavi prilikom pokušaja hapšenja kolumbijska policija ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Eskobara.

1994. Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život izgubilo oko 140 ljudi.

1998. Pripadnici međunarodnih snaga u Bosni uhapsili u Bijeljini Radoslava Krstića, generala Vojske Republike Srpske, i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio Krstića za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.

2000. U Beogradu umro srpski i jugoslovenski slikar i grafičar Milan Mića Popović.

2001. Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija “Enron” podnela molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je velik udar finansijskim tržištima širom sveta.