1422. Umro je francuski kralj Šarl VI, koji je 42 godine proveo na prijestolu. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni", a od 1392., posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi". Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. nanijeli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili sjevernu Francusku sa Parizom.
1760. Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".
1772. Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo djelo, iako malo po obimu snažno je uticalo na evropsko pjesništvo 19. vijeka ("Književna biografija", "Stari mornar", "Kublaj Kan", "Kristabela", zajednička zbirka pjesama sa Vordsvortom "Lirske balade").
1805. U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu bez ijednog izgubljenog broda. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobjeda je Engleskoj obezbijedila prevlast na moru za cio naredni vijek.
1833. Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je dio zavještao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.
1879. Tomas Alva Edison izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma - sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je gorjela čitavih 13 časova.
1917. Rođen je američki trubač, pjevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.
1938. Japanske trupe su posle nekoliko mjeseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.
1941. Njemci su u Kragujevcu u Drugom svjetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.
1944. Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći njemački grad koji su u Drugom svjetskom ratu osvojili saveznici.
1945. Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.
1950. Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.
1969. Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Njemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svijetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinijela stabilizaciji prilika u Evropi.
1969. Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka ("Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Anđeli pustoši").
1984. Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma, koji je svjetsku slavu stekao prvim filmom "400 udaraca" (1959) ("Žil i Džim", "Američka noć", "Pucajte na pijanistu", "Poslednji metro").
1986. SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na protjerivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.
1990. U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun.
1991. Na osnovu odluke Predsjedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.
1994. SAD i Sjeverna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.
1997. Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobijedio je na predsjedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsjednika, koji je imao podršku predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi crnogorski predsjednik usmjerio je svoju politiku na izdvajanje iz jugoslovenske federacije.
2001. Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, koji ga je u februaru mjesecu optužio za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu.
2002. Haški tribunal otpečatio je optužnice protiv Draga Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubiše Beare, koje ih terete za učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici, jula 1995, nakon što su snage Vojske Republike Srpske preuzele kontrolu nad tim gradom.
