Specijalno državno tužilaštvo (SDT) iznijelo je ozbiljne optužbe protiv više nekadašnjih visokih službenika Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje sumnjiči da su godinama dostavljali tajne podatke biznismenu Aleksandru Mijajloviću, opisanom kao organizator kriminalne grupe.

Iz naredbe o sprovođenju istrage proizilazi da je bivši funkcioner policije i službenik ANB-a Drago Spičanović tokom 2020. i 2021. godine Mijajloviću prenosio osjetljive informacije, uključujući bezbjednosne procjene, izvještaje unutrašnje kontrole i podatke iz policijskih baza.

Tajni podaci o Cetinju


Prema spisima SDT-a, dvadesetak dana uoči ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju, Spičanović je Mijajloviću prenio dijelove strogo povjerljivog dokumenta ANB-a označenog oznakom „Tajno“, koji je sadržavao procjenu da se ceremonija „ne smije održati“ zbog rizika od sukoba.

U jednoj od poruka navedenih u dokumentima tužilaštva, Spičanović navodno upozorava:


  • „ANB će poslati Vladi da je procjena – ne smije se na Cetinju održati... jer postoji realna opasnost od sukoba većih razmjera.“


Nekoliko dana kasnije, kako stoji u naredbi, potvrđuje Mijajloviću da je tadašnji direktor ANB-a potpisao tu procjenu.

Protesti i izvještaji MUP-a


Nakon ustoličenja 5. septembra 2021. godine, tokom kojeg je policija koristila sredstva prinude, Spičanović je Mijajloviću, tvrdi SDT, slao podatke iz izvještaja Unutrašnje kontrole MUP-a o upotrebi sile.

U jednoj od poruka, navodno piše:

„135 projektila su ispalili, 95 patrona, 40 ručnih bombi…“ i dodaje da će „saznati ko je najviše gađao“.

SDT naglašava da je time prenosio službene podatke dobijene od neidentifikovanih policijskih službenika, što je ozbiljno kršenje zakona o tajnosti podataka.

Tajne iz „gluve sobe“


Posebno težak dio optužbi odnosi se na navodno otkrivanje sadržaja sa zatvorene sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.

Prema tužilaštvu, Spičanović je Mijajloviću putem WhatAp-a 25. oktobra 2021. pisao da je u „gluvoj sobi“ bilo riječi o tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, koji je posjetio osuđenog Ljuba Bigovića u zatvoru.

„Ubili su Dritana oko posjete Bigoviću… tražili mu zabilješku koje nema“, glasi jedna od navedenih poruka.

Zloupotrebe policijskih baza


Tužilaštvo tvrdi i da je Spičanović, kao pomoćnik direktora Uprave policije, na zahtjev Mijajlovića pribavljao lične podatke, matične brojeve i podatke o ulasku u zemlju za više lica, koristeći službene baze MUP-a.

U jednom slučaju, provjeravao je podatke o majci poslanika kako bi utvrdio vlasništvo nad nekretninom; u drugom, o ulasku novinara Milomira Marića u Crnu Goru.


  • „Ušao je preko Dobrakova, sa Vesnom Radusinović“, glasi jedna od poruka koja se pripisuje Spičanoviću.


SDT takođe opisuje i komunikaciju u kojoj se pominje „da li je neka studentkinja potpisala za crkvu“, što tužilaštvo vidi kao primjer praćenja političkih i vjerskih aktivnosti pojedinaca.

„Lov“ na Dritana Abazovića


U dokumentima se nalaze i poruke koje se odnose na septembar 2020. godine, kada je Spičanović, kao visoki policijski funkcioner, navodno koordinisao praćenje tadašnjeg lidera GP URA Dritana Abazovića.

Iz prepiske SDT izdvaja poruke u kojima Mijajlović traži da se „vidi ko ga može snimiti u Nikšiću“, a Spičanović odgovara:


  • „Poslao sam ekipu, svi su u civilu, sa sredstvima“.


U nastavku, javlja:

  • „Ne mogu da ga lociraju… traže ga svuda“, a Mijajlović uzvraća: „Daka ima nešto kompromitujuće o Abazoviću, zato su ga dovukli“.


Hapšenja i mjere SDT-a


U akciji SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja uhapšeni su Spičanović, Mijajlović, Milovan Pavićević, Vladan Lazović i tužiteljka Andrijana Nastić. Naknadno je priveden i bivši ministar odbrane Predrag Bošković.

Mijajlović i Spičanović nalaze se u pritvoru, dvojica policajaca u kućnom pritvoru, dok je Nastić suspendovana. Bošković je pušten da se brani sa slobode uz mjeru redovnog javljanja policiji.
Svi okrivljeni negiraju krivicu.

Slučaj koji istražuje SDT otvara pitanje zloupotrebe obavještajnih i policijskih sistema u političke i privatne svrhe. Navodi o curenju podataka iz ANB-a i „gluve sobe“ Skupštine ukazuju na duboke bezbjednosne propuste i potencijalne paralelne strukture unutar državnih institucija.

Istraga je u toku, a SDT nastavlja prikupljanje dokaza i ispitivanje materijala koji su navedeni u naredbi. Do okončanja sudskog postupka, svi okrivljeni imaju status neosuđenih lica, a optužbe ostaju predmet dokazivanja pred sudom.