U Boki Kotorskoj sve češće se bilježe aktivnosti pojedinih grupa i stranica na društvenim mrežama koje, pod plaštom kulturnih programa, lokalnog aktivizma i očuvanja identiteta, plasiraju sadržaje usmjerene protiv Srba.

Prema saznanjima iz više izvora upoznatih sa dešavanjima u Boki, dio tih aktivnosti povezuje se sa lokalnim hrvatskim organizacijama, ali i sa širim političkim krugovima koji kroz projekte formalno predstavljene kao kulturni, identitetski ili zavičajni, godinama grade mrežu uticaja u primorskim opštinama.

U centru pažnje našle su se objave i materijali sa društvenih mreža u kojima se šire poruke uvredljive za Srbe, kao i fotografije transparenata sa spornim sadržajem. Posebno se ukazuje na aktivnosti pojedinih stranica i grupa koje se predstavljaju kao lokalne, bokeljske ili kulturne, a čiji sadržaj sve više dobija politički i ideološki karakter.

Sagovornici tvrde da se dio tih aktivnosti koordiniše iz Donje Lastve, koja se u ovim krugovima pominje kao jedno od važnih organizacionih središta. Kao politički akteri sa uticajem u tom prostoru pominju se Adrijan Vuksanović i Zvonko Deković, dok se u Herceg Novom navodi i ime Marije Đurović, koja se na društvenim mrežama, prema istim izvorima, pojavljuje pod prezimenom Giurović.

Posebno spornim smatraju se aktivnosti na stranici „Hrvati Boke”, gdje se, prema tvrdnjama sagovornika, vode dogovori i razmjenjuju sadržaji koji se potom koriste u javnim kampanjama. U tom kontekstu pominje se i Fejsbuk stranica „Love Tivat”, za koju sagovornici tvrde da je vodi Jovica Petković, poznat i kao Di-džej Jovo.

Pažnju javnosti privukli su i transparenti sa porukama u Kotoru i na Cetinju, kao i sadržaji u kojima se srpski narod predstavlja kao nepoželjan. Sagovornici ocjenjuju da se radi o dobro organizovanom djelovanju u kojem se lokalni identitet Boke koristi za političke i ideološke obračune sa Srbima.

Dodatnu zabrinutost izazivaju tvrdnje da se na pojedinim manifestacijama, u blizini vjerskih i kulturnih prostora, organizuju programi sa pjesmama i simbolikom koji izazivaju uznemirenje kod srpskog stanovništva. Kao jedan od primjera pominje se festival na ostrvu Gospa od Milosti, u blizini mjesta gdje se obilježava lokalna slava. Sagovornici tvrde da se na takvim skupovima mogu čuti i pjesme koje se u ovom kontekstu doživljavaju kao hrvatska politička i ideološka provokacija.

Prema istim saznanjima, u organizaciji pojedinih festivala učestvuju klape i udruženja iz Boke i Hrvatske, a kao jedan od važnih ljudi pominje se Nikša Tomašić, za koga izvori tvrde da je iz Hrvatske i da je povezan sa HOS-om. Takve tvrdnje, ukoliko se potvrde, zahtijevaju ozbiljnu reakciju nadležnih institucija, jer kulturni programi ne mogu biti paravan za promociju ideologija koje su u regionu ostavile teške istorijske posljedice.

Sagovornici navode i da se dio projekata finansira preko programa namijenjenih kulturi, identitetu i saradnji udruženja, ali da se iza takvih formulacija, kako tvrde, u praksi često krije politički rad usmjeren protiv srpske zajednice. Posebno se ukazuje na sumnju da novac koji dolazi kroz projektne linije iz Hrvatske završava kod lokalnih organizacija koje zatim proizvode sadržaje sa jasnom antisrpskom porukom.

U takvom ambijentu, podsjećaju izvori, treba posmatrati i ranije slučajeve u kojima su pojedinim srpskim intelektualcima, sveštenicima ili javnim ličnostima stvarane prepreke za ulazak ili nastup u Crnoj Gori. Kao jedan od primjera pominje se slučaj zabrane ulaska profesoru Milošu Koviću, što se u ovim krugovima tumači kao dio šireg pritiska na srpski kulturni i nacionalni prostor.

Ono što posebno zabrinjava jeste ćutanje institucija i medija. Dok se svaka srpska inicijativa u Crnoj Gori često predstavlja kao problematična, aktivnosti sa antisrpskim sadržajem, čak i kada su javne i lako provjerljive, prolaze bez ozbiljnije reakcije. Takav pristup ohrabruje dalju radikalizaciju i stvara utisak da su uvrede na račun Srba dozvoljene, sve dok se pakuju u formu kulturnog programa ili lokalnog aktivizma.

Zbog toga se od nadležnih organa očekuje da utvrde ko finansira sporne projekte, ko stoji iza stranica i udruženja koja šire uvredljiv sadržaj, kao i da li se kroz kulturne manifestacije promovišu poruke koje mogu ugroziti međunacionalne odnose u Boki i Crnoj Gori.

Boka Kotorska, kao prostor složenog istorijskog, vjerskog i kulturnog nasljeđa, ne smije biti pretvorena u poligon za ideološke obračune. Upravo zato svaki pokušaj da se kultura iskoristi kao pokriće za antisrpsku kampanju mora biti javno razobličen i institucionalno provjeren.