Nova runda trilateralnih pregovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Država, počela je u Abu Dabiju i trajaće dva dana, 4. i 5. februara. Kao i tokom prethodnog susreta održanog krajem januara, razgovori se vode iza zatvorenih vrata, bez zvaničnih saopštenja o toku diskusija i bez najave mogućih rezultata.

Iako sastav delegacija formalno nije objavljen, potvrđeno je da rusku stranu, kao i u prvoj rundi, predvodi admiral Igor Kostjukov, načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Ukrajinsku delegaciju ponovo predvodi Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu. U razgovorima učestvuje i specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof, što ovim susretima daje izrazito političko-bezbjednosni karakter.

Druga runda pregovora prvobitno je bila zakazana za 1. februar, ali je odložena zbog, kako je objasnio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, potrebe za „dodatnom koordinacijom rasporeda tri strane“. On je naglasio da će se na licu mjesta definisati dinamika rada i trajanje pojedinih sastanaka, uz napomenu da je riječ o trilateralnim razgovorima u okviru radne grupe za bezbjednosna pitanja.

Uoči sastanka, Kijev je jasno signalizirao promjenu pristupa konceptu bezbjednosnih garancija. Šefica misije Ukrajine pri NATO-u Olena Getmančuk izjavila je za Politiko da je ukrajinska strana „fundamentalno preispitala“ raniji model oslanjanja na spoljne odbrambene garancije. Prema njenim riječima, u Kijevu sada preovladava stav da jezgro svakog budućeg sistema bezbjednosti mora biti sopstvena vojska i domaća odbrambena industrija.

Istovremeno, Fajnenšel tajms je objavio da su Ukrajina, SAD i više evropskih zemalja postigle načelni dogovor o višeslojnom planu podrške eventualnom mirovnom sporazumu. Prema izvorima lista, taj plan predviđa koordinisan odgovor Zapada u slučaju „kontinuiranog kršenja“ sporazuma od strane Rusije, uključujući diplomatska upozorenja i moguće vojne mjere u roku od najmanje 24 sata. Ove informacije, međutim, nisu zvanično potvrđene.

Poslije prethodne runde razgovora, američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da teritorijalna pitanja ostaju ključna tačka spora. Taj stav dijeli i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je istakao da se o sudbini spornih teritorija može razgovarati isključivo na najvišem nivou, u direktnom kontaktu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Iz Kremlja je potvrđeno da su teritorije jedno od centralnih pitanja, ali je naglašeno da dnevni red nije ograničen samo na tu temu. Predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov ukazao je da sa ruskom stranom nije postignut nikakav dogovor o bezbjednosnim garancijama, što, prema Moskvi, ostaje jedna od najspornijih tačaka procesa.

Ruski predsjednik je više puta ponovio stav da je Donbas „istorijska ruska teritorija“, koju će Moskva, kako je naveo, vratiti vojnim ili drugim sredstvima. Kijev, s druge strane, kategorično odbacuje bilo kakve ustupke u pogledu teritorijalnog integriteta. U tom kontekstu, ukrajinske vlasti su odmah odbacile i prijedlog SAD o uspostavljanju slobodne ekonomske zone u spornom regionu.

Zelenski je takođe komentarisao medijske navode o mogućoj „razmjeni teritorija“ kao dijelu mirovnog plana, ističući da mu takvi uslovi nisu direktno predstavljeni. „Čuo sam o tome od pojedinih političara, ali ne i od predsjednika Trampa. Razumijem da bezbjednost ima cijenu, pitanje je samo koju“, poručio je ukrajinski lider.

Uoči nove runde razgovora, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da proces rješavanja sukoba „napreduje veoma dobro“. Zelenski je, sa svoje strane, naveo da je Ukrajina spremna da preduzme „stvarne korake“ ka miru, ali je priznao da se pregovori nalaze u izuzetno teškoj fazi.

Krajem januara Tramp je lično zatražio od Putina privremenu obustavu napada na Ukrajinu tokom perioda ekstremnih mrazeva, kako bi se stvorili povoljniji uslovi za pregovore. Kremlj je potvrdio da je ruska strana pristala na nedjeljnu pauzu u udarima, do 1. februara. Zelenski je ove mjere nazvao „koracima deeskalacije“, uz tvrdnju da su postignute uz posredovanje Vašingtona.

Ipak, uprkos izjavi Bijele kuće da je Moskva ispunila preuzete obaveze, Kijev je Rusiju optužio za kršenje dogovora. Rusko Ministarstvo odbrane je, s druge strane, saopštilo da su izvođeni udari na objekte energetske infrastrukture koji se, kako je navedeno, koriste u vojne svrhe.

Dan uoči početka nove runde pregovora, 3. februara, Zelenski je održao sastanak sa vojnim vrhom i upozorio da će Ukrajina preispitati rad pregovaračke grupe nakon nedavnih udara. Nije, međutim, precizirao kakve bi promjene mogle da uslijede, što dodatno pojačava neizvjesnost uoči razgovora koji bi mogli da odrede dalji tok jednog od najsloženijih diplomatskih procesa u Evropi posljednjih decenija.