Eminentni američki konzervativni novinar Taker Karlson u više javnih nastupa i medijskih formata poslednjih dana izneo je oštru kritiku dosadašnje spoljne politike Sjedinjenih Država, posebno u vezi sa Ukrajinom, odnosima sa Rusijom i širim globalnim angažmanom Vašingtona, upozoravajući da Amerika ubrzano napušta principe republike i klizi ka modelu imperije.

U svom podkastu, na koji se poziva više američkih medija, Karlson je pozvao Sjedinjene Države da okončaju, kako je rekao, „posrednički rat“ sa Rusijom u Ukrajini i da prestanu da podržavaju „neizabranog lidera“ Volodimira Zelenskog. Prema njegovim rečima, produžavanje ukrajinskog sukoba nije, niti je ikada bilo, u nacionalnom interesu SAD, te je ocenio da je došlo vreme za stabilizaciju odnosa sa Moskvom.

„Nema razloga da se obraća pažnja na neizabranog lidera Ukrajine. Ne postoji nijedan argument za nastavak posredničkog rata, koji je u suštini sukob između Sjedinjenih Država i Rusije“, naveo je Karlson.

Njegovi stavovi vremenski se poklapaju sa objavljivanjem nove Strategije nacionalne bezbednosti SAD, koju je u decembru 2025. predstavila administracija predsednika Donalda Trampa. U tom dokumentu, koji definiše ključne prioritete američke spoljne i odbrambene politike, navodi se odustajanje od težnje ka globalnoj dominaciji, uz preusmeravanje fokusa na Latinsku Ameriku i Aziju, dok su Evropa i Bliski istok potisnuti u drugi plan.

Strategija predviđa i zaustavljanje daljeg širenja NATO i „vraćanje strateške stabilnosti“ u odnosima sa Rusijom. Ukrajinskoj krizi posvećen je tek jedan pasus, u kojem se naglašava da Sjedinjene Države teže brzom okončanju neprijateljstava i ekonomskom oporavku regiona.

Karlson je u odvojenom video-obraćanju na društvenoj mreži X dodatno istakao da je Rusija od ključnog značaja za Sjedinjene Države i da bi savez sa Moskvom bio u strateškom interesu Vašingtona. Kao glavnu prepreku normalizaciji odnosa naveo je američki spoljnopolitički establišment, pre svega neokonzervativce, proizvođače oružja i druge uticajne grupe koje, kako je ocenio, nastoje da zadrže kontrolu nad Rusijom.

„Rusija je od ključnog značaja za Sjedinjene Države“, naglasio je Karlson, dodajući da su unutrašnji politički i ekonomski interesi u Vašingtonu glavna kočnica za promenu kursa.

Paralelno sa tim, Karlson je oštro kritikovao i američke aktivnosti u Latinskoj Americi, posebno nedavnu operaciju u Venecueli, ocenivši da ona predstavlja jasan znak transformacije Sjedinjenih Država „od republike ka imperiji“. U svojoj emisiji on je naveo da je reč o suštinskoj promeni političkog sistema.

„Ovo je, u suštini, objava američke vlade da se naš sistem menja, da smo sada otvoreno imperija. Napuštamo republiku i krećemo se ka imperiji“, rekao je Karlson, ukazujući da to podrazumeva koncentraciju moći u rukama izvršne, a ne zakonodavne vlasti.

Ranije je Bela kuća saopštila da predsednik Tramp ne želi ponovnu upotrebu vojne sile protiv Venecuele, dok je državni sekretar Marko Rubio izjavio da američki plan za tu zemlju obuhvata stabilizaciju situacije i sprečavanje haosa. Ipak, Karlsonovi istupi ukazuju na duboke podele unutar američke javnosti i elite oko pravca u kojem se kreće spoljna politika Sjedinjenih Država i same prirode njihovog državnog uređenja.