Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je mobilizaciju mladih za pomoć oružanim snagama zemlje. Prema njegovim riječima, republika mora da se prilagodi bezbjednosnim prijetnjama koje je povezao sa sukobom u Ukrajini.

Projekat "mobilisanja" većeg broja mladih dobrovoljaca poslužiće za jačanje vojnih redova zemlje usred sukoba između Rusije i Ukrajine, smatra on.

Tokom obraćanja oružanim snagama u ponedeljak, Makron je taj potez objasnio potrebom da se Francuska prilagodi "nagomilavanju prijetnji".

"Nemojmo se zavaravati, sukob u Ukrajini se neće završiti ni sjutra ni prekosjutra", insistirao je on.

Francuski lider je govorio istog dana kada je Donald Tramp inaugurisan za predsjednika SAD koji je tokom svoje predizborne kampanje više puta obećavao da će brzo prekinuti borbe između Moskve i Kijeva ako se vrati u Bijelu kuću.

Makron je razgovarao sa komandantima francuske vojske u gradu Seson-Sevinj, gdje se nalazi kopnena komanda za digitalnu i sajber podršku vojske. On je govorio o tome šta vidi kao zadatke oružanih snaga i kako oni treba da se razvijaju. Između ostalog, predložio je mobilizaciju mladih iz redova dobrovoljaca, koji bi prošli vojnu obuku i koji bi u budućnosti mogli da ojačaju redove vojske.

Vijest je uzbudila medije, ali Makronov govor nije nosio nikakvu prijeteću poruku. Svojom izjavom o mobilizaciji mladih želio je da ponudi kao alternativu programu Univerzalne nacionalne službe, koji je na njegovu inicijativu uveden još 2019. godine. Njena suština je bila da dječaci i djevojčice uzrasta od 15 do 17 godina prođu dobrovoljni jednomjesečni kamp za obuku, tokom kojeg su mogli da se upoznaju sa radom vojnih i policijskih službenika.

Međutim, „Univerzalni nacionalni servis“ nije razvijen. Zamijerano je kako je previše „izviđački” i što ne daje uvid u vojsku, tako i što je gubljenje vremena za mlađe generacije. Iako je nedavno francuska vlada očekivala da će program učiniti obaveznim počevši od 2026. godine,. Senat je nedavno izglasao da prestane da ga finansira. Ipak, Makron i dalje želi da mlade ljude upozna sa vojnim poslovima i predlaže novu, militarističku verziju programa.

Francuske oružane snage su jedna od najjačih armija na planeti. Vojni budžet iznosi oko 60 milijardi evra, što čini dva odsto BDP-a i zauzima osmo mjesto u svijetu. Ministarstvo odbrane traži da se za 2025. izdvoji više od tri milijarde evra – budžet za ovaj period još nije usvojen. Francuska je naoružana nuklearnim oružjem, a njen vojno-industrijski kompleks proizvodi čitav niz modernih oružja.

Francuska vojska je u potpunosti regrutovana na osnovu ugovora. Obavezna regrutacija je postepeno ukidana od 1997. do 2001. godine. Simbolično ga je zamijenio „Dan odbrane i državljanstva“ – jednodnevna obavezna manifestacija na kojoj mladi Francuzi uče o vojnoj profesiji i slušaju predavanje o geopolitičkoj situaciji. u svijetu. Učešće na događaju je neophodno za polaganje prijemnog ispita za osnovne studije.

Činjenica da francusku vojsku čine samo dobrovoljci utiče na njen broj . Iako je najveća u Evropskoj uniji, u poređenju sa ostatkom svijeta nalazi se, prema različitim procjenama, na kraju druge desetine. Francuska očekuje da do 2030. godine poveća broj aktivnog vojnog osoblja na 210 hiljada ljudi, a rezervni sastav na 80 hiljada.

Iako Makron nije mislio da želi da nasilno mobiliše mlade ljude, u svom govoru je jasno stavio do znanja da od njih očekuje da se vojska popuni. Prema njegovom planu, mladi ljudi koji su završili početnu vojnu obuku postaće lojalniji vojsci. Makron je zahtijevao da do maja vlada i Generalštab daju predloge kako da se organizuje interakcija između omladine i vojske.