Francuski predsjednik Emanuel Makron otkazao je posjetu Ukrajini, koja je bila planirana za 13. i 14. februar, piše sajt Challenges, pozivajući se na izvore. Putovanje je otkazana iz bezbjednosnih razloga, prenosi Aloonline.me.
„Francuski predsjednik neće putovati u Ukrajinu 13. i 14. februara, kako je planirano. Jelisejska palata opravdava ovo odlaganje, posebno bezbjednosnim problemima“, piše u publikaciji.
Kako navodi Challenges, Makronovu odluku su sa iznenađenjem primili i francuski državni službenici i ukrajinske diplomate.
„U Parizu su i neke ukrajinske diplomate pale sa stolica“, navodi se u materijalu.
Predstavnici Unije francuskih preduzetnika (Medef), prema izvorima, takođe još ne idu u ukrajinsku prijestonicu.
Prije posjete Kijevu, Makron je trebalo da posjeti Odesu : planirana je simbolična posjeta gradu, koji su dijelom izgradili Francuzi. Francuski lider je trebalo da najavi i stvaranje fonda za finansiranje civilnih projekata (u vrijednosti od 200 miliona evra).
Pored toga, Makron je namjeravao da stvori neku vrstu koordinacionog centra za pomoć Ukrajini na bazi Francuske razvojne agencije (AFD).
Još nema informacija o mogućem novom terminu putovanja.
Od početka vojne operacije u Ukrajini, Makron je u zemlji bio samo jednom. U ljeto 2022. došao je u Kijev zajedno sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom i bivšim premijerom Italije Mariom Dragijem.
Povećana pomoć?
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je dan ranije saopštio da se Kijev dogovorio sa Parizom o nabavci desetina artiljerijskih sistema i granata Cezar za njih.
Prema riječima ukrajinskog političara, u telefonskom razgovoru sa Makronom razgovarano je i o trenutnoj situaciji na frontu i odbrambenim potrebama Oružanih snaga Ukrajine, posebno o nedostatku dronova, elektronskog ratovanja (EV) i sistema PVO.
Makron je 17. januara, najavljujući predstojeću posjetu Kijevu, najavio i nove isporuke raketa dugog dometa SCALP-EG – analoga britanske Storm Shadow. Kijev je prošlog ljeta dobio prvu seriju SCALP-a. Takva raketa je sposobna da pogodi ciljeve na udaljenosti do 500 km.
Kako navodi Challenges, razlog za otkazivanje posjete Ukrajini nisu bili samo bezbjednosni problemi, već i Makronova sopstvena želja da pojača podršku Ukrajini kroz novi paket pomoći iz Pariza i evropskih partnera.
Ove nedelje je francuski premijer Gabrijel Atal najavio namjeru zemlje da poveća vojnu pomoć Ukrajini.
„Naša podrška će očigledno biti proširena: ne samo u pogledu raspodele finansijskih sredstava, već i u pogledu vrsta naoružanja koje mora da ispuni najviši standard neophodan da bi Ukrajinci mogli da se brane“, rekao je francuski političar .
Političari u Kijevu
Od početka Drugog svjetskog rata ukrajinsku prijestonicu posjećuju lideri i visoki zvaničnici najuticajnijih zapadnih zemalja - njemački kancelar Olaf Šolc, italijanski premijer Mario Dragi, britanski premijer Riši Sunak, danski premijer Mete Frederiksen, kanadski premijer Džastin Trudo (dva puta), kao i američki Džo Bajden.
Osim toga, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je dva puta posjetio Ukrajinu – u aprilu 2023. i krajem septembra.
Poslednji od lidera G7 koji je posjetio Kijev bio je japanski premijer Fumio Kišida. U julu 2023. u Kijev je došao južnokorejski predsjednik Jun Seok Jeol, koji je takođe posjetio Buču i Irpen.
Većina ovih posjeta protekla je bez incidenata, uprkos stalnoj prijetnji neprijateljstvima. Međutim, neki strani posjetioci nisu imali te sreće.
Rusija je 7. februara izvršila masivan raketni napad na ciljeve u Ukrajini. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da nije uspjelo da obori 15 projektila i pet dronova. U nekim oblastima Kijeva nestalo je struje, problemi sa svijetlom i grejanjem zabilježeni su i u Harkovu i Nikolajevu. Visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj bio je u glavnom gradu u vrijeme napada.
„Jutro počinjem u skloništu kada se širom Kijeva oglasi vazdušni napad. Ovo je svakodnevna realnost hrabrog ukrajinskog naroda“, napisao je Borelj na društvenim mrežama.
Nakon što je vazdušni napad prekinut, govorio je u Vrhovnoj Radi Ukrajine.
