BRISEL – Ambasadori zemalja članica Evropske unije nisu uspjeli da usaglase 21. paket sankcija protiv Rusije, pa će pokušaj postizanja kompromisa biti nastavljen na sastanku šefova diplomatija članica EU u Briselu.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas potvrdila je da rad na novom paketu restriktivnih mjera nije završen i da se razgovori nastavljaju. Za usvajanje sankcija neophodna je saglasnost svih 27 država članica.

Evropski diplomatski izvori navode da je tokom vanrednog sastanka Komiteta stalnih predstavnika postignut značajan napredak, ali da nisu otklonjene rezerve pojedinih država u vezi sa zabranom ulaska ruskim vojnicima, ograničenjima u sektoru ribarstva i mjerama koje se odnose na naftu i tečni prirodni gas.

Prvobitni prijedlog Evropske komisije predviđao je mjere protiv velikog broja ruskih banaka, finansijskih institucija i platformi za trgovinu kriptovalutama, kao i proširenje sankcija na kompanije i posrednike iz trećih zemalja za koje Brisel tvrdi da pomažu u zaobilaženju postojećih ograničenja.

Prema prijedlogu predstavljenom početkom juna, zabrana transakcija trebalo bi da obuhvati 35 banaka i 11 platformi za kriptovalute. Predviđeno je i stavljanje još 30 brodova na listu takozvane ruske flote u sjenci, kao i dodatno ograničavanje transporta i preprodaje ruskog tečnog prirodnog gasa.

Među najspornijim pitanjima nalazi se prijedlog zabrane izdavanja viza ruskim državljanima koji su učestvovali u vojnim operacijama u Ukrajini. Poslije protivljenja više zemalja čije ekonomije u značajnoj mjeri zavise od turizma, mjera je ublažena i svedena na kratkoročne vize za lica za koja bi bilo utvrđeno da su neposredno učestvovala u borbama ili pomagala vojne operacije.

Neslaganja postoje i povodom ruskih energenata. Pojedine članice traže izuzetke koji bi njihovim kompanijama omogućili da nastave transport ruskog tečnog prirodnog gasa u treće zemlje, dok se druge protive mjerama koje bi mogle da izazovu dodatne poremećaje na evropskom energetskom tržištu.

Predloženo je i zamrzavanje gornje granice cijene ruske nafte na 44,10 dolara po barelu do početka 2027. godine. Ukoliko dogovor ne bude postignut do 15. jula, postojeći mehanizam mogao bi automatski da podigne dozvoljenu cijenu na oko 58 dolara po barelu, što se u Briselu ocjenjuje kao nepovoljan ishod.

Evropski mediji navode da je paket tokom višenedjeljnih pregovora znatno ublažen u odnosu na početni prijedlog Komisije. I pored toga, nije postignuta potrebna jednoglasnost, što još jednom pokazuje sve izraženije razlike među članicama EU kada je riječ o ekonomskim posljedicama daljeg širenja sankcija.

Na dnevnom redu sastanka ministara spoljnih poslova u Briselu nalaze se situacija u Ukrajini, dalja podrška Kijevu i nastavak pritiska na Moskvu. Pored toga, ministri će razgovarati o Bliskom istoku, Gazi i Zapadnoj obali, kao i o primjeni strategije EU za Crno more.