PJONGJANG – Sjeverna Koreja je izmijenila ustav i nuklearnu doktrinu tako da njena vojska, u slučaju da lider Kim Džong Un bude ubijen ili onesposobljen u napadu strane sile, mora da pokrene automatski i neposredni uzvratni nuklearni udar, objavio je britanski „Telegraf”, pozivajući se na podatke koje je južnokorejska Nacionalna obavještajna služba predstavila visokim zvaničnicima u Seulu.

Prema tim navodima, izmjene su usvojene na sjednici Vrhovne narodne skupštine Sjeverne Koreje, održanoj 22. marta u Pjongjangu. Nove odredbe predviđaju da, ukoliko napadom neprijateljskih snaga bude ugrožen sistem komandovanja i kontrole nad nuklearnim snagama, udar bude izveden „automatski i odmah”, bez dodatnih političkih odluka ili odobrenja.

Ova odluka tumači se kao direktan odgovor Pjongjanga na dešavanja na Bliskom istoku, naročito na američko-izraelske udare u kojima je, prema zapadnim medijima, stradao iranski vrh, uključujući Alija Hamneija i više njegovih najbližih saradnika. Analitičari ocjenjuju da je Sjeverna Koreja iz tog slučaja izvukla zaključak da u eventualnom sukobu ne smije da dozvoli da sudbina nuklearnog arsenala zavisi isključivo od preživljavanja jednog centra komandovanja.

Profesor Andrej Lankov sa Univerziteta Kukmin u Seulu ocijenio je da je Pjongjang vjerovatno i ranije imao slične planove za vanredne situacije, ali da je sada odlučio da ih formalno unese u pravni i ustavni okvir. Po njegovom mišljenju, sjevernokorejsko rukovodstvo strahuje od takozvanog „obezglavljujućeg udara”, odnosno scenarija u kojem bi protivnik na samom početku sukoba pokušao da ukloni vrh države i vojske.

Iako se procjenjuje da bi operacija takvog tipa u Sjevernoj Koreji bila znatno teža nego u Iranu, zbog zatvorenosti zemlje, ograničenog pristupa stranim službama, slabe digitalne infrastrukture i strogog nadzora nad strancima, Kim Džong Un posljednjih mjeseci dodatno pojačava mjere lične i državne bezbjednosti. Sjevernokorejski lider rijetko putuje avionom, a najčešće koristi blindirani voz i kreće se uz jako obezbjeđenje.

Paralelno sa ustavnim izmjenama, Pjongjang nastavlja da jača konvencionalne vojne kapacitete na granici sa Južnom Korejom. Prema navodima sjevernokorejske agencije KCNA, Kim je nedavno obišao proizvodnju nove samohodne haubice kalibra 155 milimetara, čiji domet premašuje 60 kilometara. Taj sistem bi, ukoliko bude raspoređen u pograničnim jedinicama, mogao da stavi Seul i važne industrijske centre u južnokorejskoj provinciji Kjongi u domet sjevernokorejske artiljerije.

Korejski rat, vođen od 1950. do 1953. godine, okončan je primirjem, a ne mirovnim sporazumom, zbog čega su dvije Koreje formalno i dalje u ratnom stanju.