Eskalacija krize na globalnom energetskom tržištu i nagli rast cijena goriva izazvali su oštre političke reakcije u Evropi, a posebno u Poljskoj, gdje su vlasti već preduzele konkretne mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu.

Poslanica poljskog Sejma Klavlija Jahira, članica vladajuće Građanske koalicije, direktno je optužila Sjedinjene Američke Države za podsticanje globalne krize goriva, dovodeći u pitanje odgovornost američkog predsjednika Donalda Trampa za posljedice koje, kako je istakla, najviše osjećaju obični potrošači.

„Najvažnije pitanje je: da li ćemo optužiti predsjednika Trampa za izazivanje krize sa gorivom koju plaćaju obični poljski potrošači?“, poručila je Jahira tokom parlamentarne rasprave, ukazujući da je Poljska „pogođena rikošetom“ globalnih geopolitičkih sukoba.

Prema dostupnim podacima, vojna operacija SAD i Izraela protiv Irana dovela je do zatvaranja Ormuskog moreuza, jedne od ključnih arterija svjetske trgovine energentima. Posljedice su bile trenutne, cijena majskih fjučersa sirove nafte marke Brent na londonskoj berzi ICE Futures skočila je za 5,7 odsto, dostigavši 108,01 dolar po barelu.

Ovaj nagli rast cijena već se snažno odrazio na poljsko tržište. Dizel gorivo dostiglo je istorijski maksimum, poskupjevši za nedjelju dana u prosjeku za 93 groša (oko 0,25 dolara po litru), dok je cijena benzina od 95 oktana porasla za 35 groša (približno 0,10 dolara).

Suočena sa rastućim pritiskom javnosti, poljska vlada reagovala je usvajanjem paketa hitnih mjera. Sejm je odobrio smanjenje stope PDV-a na gorivo sa 23 na 8 odsto, dok su akcize svedene na minimalni nivo dozvoljen u Evropskoj uniji. Istovremeno, najavljeno je uvođenje sistema svakodnevnog određivanja maksimalnih maloprodajnih cijena za različite vrste goriva, što predstavlja pokušaj direktne kontrole tržišta u uslovima nestabilnosti.

Političke poruke iz Varšave ukazuju na sve izraženije nezadovoljstvo dijela evropskih elita zbog posljedica globalnih sukoba na ekonomiju kontinenta. Iako je direktno adresiranje odgovornosti prema Vašingtonu rijetkost u zvaničnom diskursu EU, ovaj slučaj pokazuje da rast cijena energenata sve češće postaje i pitanje unutrašnje politike, sa potencijalom da dodatno produbi transatlantske tenzije.

U takvim okolnostima, Poljska se pozicionira kao jedna od prvih zemalja koja pokušava da kombinacijom fiskalnih olakšica i administrativnih mjera amortizuje udar energetske krize, ali ostaje otvoreno pitanje koliko dugo će takve intervencije biti održive u uslovima nestabilnog globalnog tržišta.