Ministri spoljnih poslova Evropske unije nisu uspjeli da postignu dogovor o 20. paketu sankcija protiv Rusije na sastanku održanom u Briselu, što predstavlja novi pokazatelj složenih političkih odnosa i različitih interesa unutar same Unije. Istovremeno, evropska diplomatija pokušava da definiše dugoročnu bezbjednosnu strategiju u svjetlu rata u Ukrajini, krize na Bliskom istoku i sve izraženijih geopolitičkih tenzija.

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas potvrdila je da tokom razgovora ministara nije postignut nikakav značajniji napredak kada je riječ o novom paketu restriktivnih mjera protiv Moskve. Prema njenim riječima, usvajanje novih sankcija, kao i odluka o finansijskoj pomoći Ukrajini, ostaju predmet daljih pregovora.

„Razgovaramo o tome kako da unaprijedimo ovaj proces. To se odnosi i na 90 milijardi evra finansiranja za Ukrajinu“, izjavila je Kalas nakon sastanka.

Mađarski veto usporio novi paket sankcija

Jedan od ključnih razloga za zastoj u usvajanju novih mjera jeste odluka Mađarske da blokira paket sankcija i finansijski kredit za Kijev u iznosu od 90 milijardi evra. Budimpešta je 23. februara stavila veto na predložene mjere, reagujući na odluku Ukrajine da krajem januara obustavi tranzit ruske nafte kroz naftovod „Družba“.

Ovaj potez dodatno je zakomplikovao već osjetljive odnose unutar Evropske unije, jer odluke o sankcijama zahtijevaju jednoglasnu podršku svih država članica.

Podsjećanja radi, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je početkom marta sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim razgovarala upravo o usvajanju kredita od 90 milijardi evra za Kijev, kao i o novom paketu sankcija protiv Rusije.

Evropa priprema novu strategiju bezbjednosti

Pored pitanja sankcija, Savjet za spoljne poslove EU razmatrao je i razvoj sveobuhvatne evropske strategije bezbjednosti. Kalas je navela da Brisel radi na dugoročnom pristupu koji bi obuhvatio odbranu, energetske lance snabdijevanja i procjenu novih globalnih prijetnji.

Evropska unija, kako je naglasila, nastavlja da Ukrajinu smatra jednim od glavnih prioriteta, uprkos činjenici da su sukobi na Bliskom istoku i drugi globalni izazovi djelimično preusmjerili pažnju međunarodne zajednice.

Kalas je ocijenila da Moskva profitira od rasta cijena energenata i od činjenice da se dio protivvazdušnih sistema prebacuje sa ukrajinskog fronta na Bliski istok. Ipak, Evropska unija, kako je istakla, nastavlja sa politikom sankcija i postepenim smanjivanjem zavisnosti od ruskih fosilnih goriva.

„Ako želimo da se ovaj rat završi, Moskva mora da ima manje novca za rat, a ne više“, poručila je Kalas, dodajući da je pojačan pritisak na takozvanu „flotu iz sjenke“, odnosno tankere koji prevoze rusku naftu pod različitim zastavama.

Brisel šalje „hibridni tim“ u Jermeniju

Na sastanku ministara razmatrana je i situacija u širem istočnom susjedstvu Evropske unije. Kalas je najavila da će Brisel u Jermeniju uputiti „hibridni tim za brzo reagovanje“ koji bi trebalo da pomogne vlastima u Jerevanu u suzbijanju potencijalnih prijetnji i pokušaja miješanja u izborni proces.

Prema planu EU, ovaj tim će pomagati u pripremi parlamentarnih izbora koji se u Jermeniji očekuju 2026. godine, a za tu svrhu Unija je najavila izdvajanje oko 15 miliona evra.

„Nećemo ostaviti Jermeniju samu da se suoči sa stranim miješanjem. Demokratije pod pritiskom mogu računati na Evropu“, poručila je Kalas.

Međutim, Moskva na ove najave gleda sa podozrenjem. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da ovakva obećanja predstavljaju „priznanje namjere Evrope da se miješa u jermenske izbore“, upoređujući situaciju sa, kako je rekao, „moldavskim scenarijem“.

Bliski istok i bezbjednost plovidbe

Evropska diplomatija istovremeno pokušava da odgovori i na novu eskalaciju na Bliskom istoku. Kalas je naglasila da Evropska unija podržava humanitarnu pomoć Libanu u iznosu od 100 miliona evra i da sarađuje sa libanskim oružanim snagama u procesu razoružavanja Hezbolaha.

Istovremeno, EU pažljivo prati situaciju u Gazi i na Zapadnoj obali, gdje, kako je istakla, nastavak nasilja, stradanje civila i blokada humanitarne pomoći dodatno ugrožavaju izglede za mirno rješenje konflikta.

Jedan od prioriteta Brisela ostaje i bezbjednost pomorskih puteva, posebno kroz Ormuski moreuz i Crveno more. Evropska unija trenutno sprovodi operaciju „Aspides“, koja nadgleda transport energenata, hrane i đubriva kroz ove strateške pomorske pravce.

Kalas je naglasila da postoji potreba za jačanjem zaštite brodova, ali da države članice ne žele direktno učešće u vojnim operacijama.

Evropa između ratova i diplomatskih rješenja

Uprkos brojnim krizama, Brisel ističe da Evropska unija nije direktni učesnik nijednog od aktuelnih sukoba. Ipak, posljedice tih konflikata direktno pogađaju evropsku ekonomiju i bezbjednost.

Kalas je naglasila da je glavni cilj evropske diplomatije deeskalacija konflikata, zaštita građana Evropske unije i sprečavanje širenja nestabilnosti koja može ugroziti globalno snabdijevanje energijom i hranom.

Istovremeno, Unija najavljuje nastavak podrške demokratskim institucijama u susjednim zemljama, uključujući Jermeniju i Gruziju, kao i jačanje regionalne saradnje u borbi protiv terorizma i hibridnih prijetnji.

Sastanak u Briselu tako je još jednom pokazao da se Evropska unija nalazi u složenom geopolitičkom trenutku: između pritiska da nastavi oštru politiku sankcija prema Rusiji i potrebe da istovremeno upravlja krizama koje se šire od istočne Evrope do Bliskog istoka.