VAŠINGTON – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da nije zabrinut da bi kineski predsjednik Si Đinping mogao da otkaže dugo očekivanu posjetu Vašingtonu, planiranu za kraj septembra, uprkos novim nesuglasicama dvije zemlje zbog moguće američke prodaje oružja Tajvanu.

Tramp je, tokom boravka na golf turniru u Irskoj, ocijenio da su njegovi odnosi sa kineskim liderom dobri i da obje strane žele nastavak saradnje.

„Ne, nisam zabrinut zbog toga. Imamo odlične odnose. On želi dobru saradnju, a želimo je i mi. Dobro ćemo sarađivati”, rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje da li bi najnovije tenzije mogle da ugroze Sijev dolazak u SAD.

Njegova izjava uslijedila je poslije navoda da je Peking upozorio Vašington da bi kineski predsjednik mogao da otkaže posjetu ukoliko američka administracija odobri novi paket naoružanja za Tajvan.

Tramp je potvrdio da razmatra sporazum o prodaji oružja Tajpeju vrijedan 14 milijardi dolara. Si je, sa druge strane, ranije upozorio američkog predsjednika da postoji opasnost od sukoba ukoliko se pitanju Tajvana ne bude pristupalo na odgovarajući način.

Američki predsjednik je prethodno naveo da je sa Sijem „mnogo” razgovarao o Tajvanu tokom njihovog majskog samita. U intervjuu za „Foks njuz” poručio je da želi da Peking „spusti loptu” kada je riječ o tom pitanju.

Lideri dvije najveće svjetske ekonomije trebalo bi da se sastanu 24. septembra u Vašingtonu. Očekuje se da će, pored Tajvana, razgovarati o trgovinskim odnosima, razvoju i kontroli vještačke inteligencije, kao i o situaciji na Bliskom istoku.

Pohvale Vitkofu i Kušneru zbog Gaze

Tramp je istovremeno pohvalio rad specijalnih američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, ističući njihov doprinos postizanju prošlogodišnjeg sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca.

„Pogledajte Gazu, na primjer. Pogledajte činjenicu da smo vratili sve taoce. U Gazi nema mnogo borbi, a Hamas je sada spreman da preda naoružanje”, rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Er fors jedan”.

Kušner je prošle godine ocijenio da se vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, zbog parlamentarnih izbora zakazanih za oktobar, pojedinim pitanjima u vezi sa Gazom bavi „pomalo iracionalno”.

„Mislim da se slažemo sa Izraelcima oko konačnog rješenja za Gazu. Oni jednostavno imaju lude izbore i to ih čini pomalo iracionalnim u određenim aspektima”, rekao je tada Kušner.

Uprkos postignutom primirju, izraelska vojska nastavila je gotovo svakodnevne napade na palestinsku enklavu. U vazdušnom udaru prošle sedmice poginula je četvoročlana porodica, među čijim članovima je bilo i dvoje djece.

Sjedinjene Države zalažu se za sprovođenje plana Odbora za mir, kojem predsjedava Tramp. Plan predviđa uništavanje naoružanja Hamasa i svih drugih oružanih grupa u Gazi, što je postavljeno kao preduslov za povlačenje izraelske vojske iz palestinske enklave.

Realizacija plana, međutim, našla se u zastoju zbog protivljenja Izraela potpunom povlačenju iz Pojasa Gaze.

Moguće objavljivanje novih dokumenata o 11. septembru

Američki predsjednik najavio je i da će razmotriti zahtjev porodica žrtava terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine da se objave dodatna dokumenta o tim događajima, uključujući materijale koji bi mogli da rasvijetle eventualne veze počinilaca sa Saudijskom Arabijom.

„Pozabaviću se time kada se vratim”, rekao je Tramp novinarima u Irskoj, neposredno prije ukrcavanja u avion za povratak u Sjedinjene Države.

Porodice žrtava već godinama traže skidanje oznake tajnosti sa dodatnih dokumenata povezanih sa napadima. Demokratski i republikanski zakonodavci iz Njujorka pozvali su Trampovu administraciju da objavi i određene telefonske zapise koji se odnose na napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i zgradu Pentagona u blizini Vašingtona.

Gradske vlasti Njujorka nedavno su objavile oko 170.000 novih stranica dokumenata koji se odnose na kvalitet vazduha neposredno poslije napada, zdravstvene posljedice po stanovništvo i pripadnike spasilačkih službi, kao i na reakciju gradskih institucija.

Pripadnici Al Kaide su 11. septembra 2001. oteli četiri putnička aviona. Dva su udarila u kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, treći u Pentagon, dok se četvrti avion srušio na polje u blizini Šenksvila u Pensilvaniji.

Udari su doveli do rušenja kula Svjetskog trgovinskog centra, tadašnjih simbola američke ekonomske moći i jednih od najviših zgrada na svijetu, dok je u napadu na Pentagon teško oštećeno sjedište američkog vojnog vrha. U terorističkim napadima poginulo je oko 3.000 ljudi.