DAMASK – Bivši predsjednik Sirije Bašar el Asad osuđen je danas na smrt u odsustvu pred sudom u Damasku, nakon što je proglašen krivim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom dugogodišnjeg sukoba u zemlji. Istu kaznu dobili su njegov mlađi brat Maher el Asad i rođak Atef Nadžib, nekadašnji visoki funkcioner sirijskih bezbjednosnih službi.

Presudu je izrekao Četvrti krivični sud u Palati pravde u Damasku, pred kojim je postupak protiv visokih funkcionera nekadašnje vlasti počeo 26. aprila. Atef Nadžib prisustvovao je izricanju presude, dok su Bašar i Maher el Asad, koji se nalaze u Rusiji, osuđeni u odsustvu.

Sirijsko državno tužilaštvo teretilo je optužene za ubistva, mučenje, proizvoljna hapšenja i zloupotrebu javnih sredstava, dok su zastupnici oštećenih tražili da se njihova djela kvalifikuju i kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. U optužnici su navedeni i sistematsko mučenje zatvorenika, ubistva i nasilno suzbijanje protesta.

Nadžib je 2011. godine bio načelnik ogranka Političke bezbjednosti u južnoj provinciji Dera, gdje su počeli protesti koji su se potom proširili na čitavu zemlju. Sirijske vlasti ga terete za neposrednu odgovornost za represiju u Deri, uključujući hapšenja demonstranata i upotrebu bojeve municije protiv protesta. On je poslije pada Asadove vlasti uhapšen i postao jedan od najviših funkcionera bivšeg sistema koji se lično našao pred sudom.

Postupak je imao znatno širi obuhvat od trojice danas osuđenih. Na početku suđenja kao optuženi koji nisu dostupni sudu navedeni su, pored Bašara i Mahera el Asada, bivši ministar odbrane Fahd Džasem el Frejdž i više visokih oficira nekadašnjih vojnih i obavještajnih struktura.

Presuda predstavlja jedan od najznačajnijih dosadašnjih postupaka novih sirijskih vlasti protiv vrha sistema koji je zemljom upravljao do decembra 2024. godine. Bašar el Asad bio je predsjednik od 2000, kada je naslijedio oca Hafeza el Asada, do pada Damaska 8. decembra 2024, čime je okončana višedecenijska vladavina porodice Asad.

Asad je poslije sloma vlasti napustio Siriju i stigao u Moskvu, gdje su on i njegova porodica dobili azil. Rusija je tokom građanskog rata bila jedan od najvažnijih saveznika njegove vlasti i od 2015. vojno je intervenisala na strani Damaska.

Nove vlasti u Damasku, na čelu sa predsjednikom Ahmedom el Šarom, u više navrata su od Moskve tražile izručenje bivšeg predsjednika, ali Rusija do sada nije pokazala spremnost da ga preda Siriji. El Šara je pitanje Asadove odgovornosti pokretao i tokom kontakata sa ruskim rukovodstvom.

Praktično izvršenje presude zato u ovom trenutku nije realno dok se Asad nalazi pod zaštitom Rusije. Prema analizi Sirijske mreže za ljudska prava, sirijski zakon dozvoljava suđenje bjeguncu u odsustvu, ali takva presuda može biti poništena i postupak ponovljen ukoliko osuđeni kasnije bude uhapšen ili se pojavi pred sudom.

Istovremeno, dio pravnih stručnjaka upozorava da će kredibilitet novog sirijskog sistema tranzicione pravde zavisiti od poštovanja prava optuženih i međunarodnih standarda pravičnog suđenja. Posebno je otvoreno pitanje načina na koji su optuženi u odsustvu formalno obaviješteni o postupku, kao i činjenice da je mandat sirijskih mehanizama tranzicione pravde usmjeren prvenstveno na zločine bivše vlasti.

Građanski rat u Siriji, započet 2011. godine, odnio je oko pola miliona života i primorao milione ljudi da napuste svoje domove. Današnja presuda prvi put postavlja Bašara el Asada u položaj osuđenog pred sudom sopstvene zemlje, ali će njen praktični domet zavisiti prije svega od toga da li će on ikada biti dostupan sirijskom pravosuđu.