VAŠINGTON – Rusija preuzima odlučujuću prednost u sukobu, dok Ukrajina rizikuje da iz rata izađe kao teritorijalno, ekonomski i institucionalno oslabljena zemlja nesposobna da normalno funkcioniše, ocijenili su američki profesor Džon Miršajmer i bivši analitičar Centralne obavještajne agencije Lari Džonson.

Miršajmer, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Čikagu, izjavio je u emisiji na Jutjub kanalu „Danijel Dejvis – Dip dajv” da je Ukrajina postala izuzetno ranjiva na ruske napade, prije svega zbog ozbiljnog nedostatka raketa za protivvazduhoplovne sisteme „patriot”.

Prema njegovoj procjeni, Sjedinjene Američke Države više nemaju dovoljno raspoloživih presretača koje bi mogle odmah da prebace Kijevu, dok za „patriot” trenutno ne postoji odgovarajuća zamjena sposobna da pouzdano obara ruske balističke rakete.

Nestašica presretača potvrđena je i u zapadnim analizama. Iako je Vašington dozvolio Ukrajini da pokuša da organizuje licencnu proizvodnju raketa, vojni stručnjaci procjenjuju da bi početak proizvodnje mogao da se čeka najmanje godinu dana, a vjerovatno i znatno duže. Do tada će Kijev, zbog ograničenih zaliha, morati da bira koje će gradove i strateške objekte pokušati da zaštiti.

„Rusi imaju ogromne zalihe bombi, raketa i dronova i pokreću masovne napade na Ukrajinu”, rekao je Miršajmer, izdvajajući operacije protiv Odese kao jednu od najvažnijih ruskih kampanja u ovom trenutku.

On smatra da je Odesa, iako se i dalje nalazi pod kontrolom Kijeva, u logističkom i ekonomskom smislu gotovo blokirana kao luka. Miršajmer je ocijenio da kombinovanje vazdušnih udara na kritičnu infrastrukturu sa pritiskom ruskih snaga na kopnenom frontu postepeno uništava sposobnost Ukrajine da nastavi rat pod dosadašnjim uslovima.

„Ukrajina će iz sukoba izaći kao nefunkcionalna, preostala država”, zaključio je Miršajmer, ponovivši ranije iznijet stav da će Rusija, ukoliko se sadašnji odnos snaga ne promijeni, ostvariti svoje glavne ratne ciljeve.

Sličnu ocjenu iznio je i bivši analitičar CIA Lari Džonson, koji je u emisiji „Džadžing fridom” rekao da ruske snage istovremeno nanose snažne udare po ukrajinskim lukama, industrijskim postrojenjima i komandnim punktovima i napreduju na više pravaca kopnenog fronta.

Prema njegovim riječima, ukrajinsko rukovodstvo je posebno zabrinuto zbog udara na crnomorske luke, jer su one, osim za izvoz žitarica i funkcionisanje privrede, imale značajnu ulogu i u dopremanju različitih vrsta tereta.

Džonson tvrdi da će Kijev, ukoliko pomorski putevi ostanu prekinuti ili znatno ograničeni, biti prinuđen da veći dio isporuka usmjerava kopnenim koridorima i preko rumunske luke Konstance. Prema njegovoj procjeni, tim putevima mogla bi da bude dopremljena samo trećina količine koja je ranije stizala preko ukrajinskih luka.

Ovu procjenu nije moguće nezavisno potvrditi, ali je poznato da su pojedine velike brodarske kompanije obustavile ili preusmjerile operacije iz ukrajinskih crnomorskih luka. Kompanija „Mersk” saopštila je da će dio pošiljki namijenjenih Černomorsku preusmjeravati upravo preko Konstance.

Džonson je dodao da su, pored Odese, na udaru bili industrijski objekti, proizvodne hale i komandni centri u Kijevu, dok ruske kopnene snage, prema njegovoj ocjeni, izvode operacije na najmanje šest pravaca.

„Rusi sada djeluju punim kapacitetom”, zaključio je bivši analitičar CIA, ocjenjujući da Kijev nema dovoljno sredstava da istovremeno zaštiti luke, vojnu industriju, energetska postrojenja, komandne centre i velike gradove.

Podaci sa terena pokazuju da su ruski napadi posljednjih nedjelja ozbiljno poremetili ukrajinski pomorski saobraćaj. Brodovlasnici su privremeno obustavljali dolaske u ukrajinske crnomorske luke, dok je Kijev izgubio približno trećinu kapaciteta za izvoz žitarica preko Crnog mora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da jednog od posljednjih dana nijedan brod nije ušao u luku.

Moskva saopštava da napada lučku infrastrukturu i plovila koja se koriste za snabdijevanje ukrajinskih oružanih snaga, dok Kijev tvrdi da je riječ o udarima na civilne brodove i vitalne izvozne pravce i zahtijeva međunarodnu reakciju.

Procjene Miršajmera i Džonsona zasnovane su na stanovištu da Rusija trenutno raspolaže većim proizvodnim, ljudskim i vatrenim resursima, kao i sposobnošću da istovremeno vrši pritisak na frontu, u ukrajinskoj pozadini i na crnomorskim komunikacijama.

Ukoliko se blokada luka produži, posljedice neće biti ograničene samo na vojno snabdijevanje. Ukrajina bi mogla da izgubi značajan dio prihoda od izvoza, dok bi zavisnost od finansijske i vojne pomoći zapadnih država postala još veća. Upravo u tom spoju vojnog pritiska, slabljenja protivvazduhoplovne odbrane i ekonomskog iscrpljivanja Miršajmer vidi put ka ishodu u kojem bi Ukrajina formalno opstala, ali bez sposobnosti da samostalno funkcioniše kao stabilna država.