BEOGRAD – Iako predstavnici blokaderskog pokreta mjesecima zahtijevaju raspisivanje izbora, profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević ocijenio je da njihovi kandidati još nisu potpuno spremni za izlazak pred birače i da bi im odgovaralo da dobiju još nekoliko mjeseci vremena.
Gostujući u podkastu „Voćka čudnovata”, na Jutjub kanalu „Nove ekonomije”, Spasojević je praktično ukazao na nekoliko ključnih slabosti studentsko-blokaderske liste – od nespremnosti za izbornu trku i odsustva jasnih stavova o najvažnijim državnim i nacionalnim pitanjima do dubokih unutrašnjih podjela koje bi, u slučaju pobjede, mogle brzo da dovedu do pada vlade.
On je najprije konstatovao da vlast u prethodnim mjesecima nije pretrpjela značajniji politički udarac, dodajući da bi održavanje izbora u ovom trenutku moglo da zatekne opozicione aktere nespremne.
„Već mjesecima ne djeluje da je vlast dobila neki značajniji udarac. Tako da, iz te perspektive, sada ima nekih benefita za vlast. S druge strane, ako sada budu izbori, djeluje da ovi opozicioni akteri nisu u potpunosti spremni”, rekao je Spasojević.
On je potom priznao da ni studenti, uprkos višemjesečnim pripremama, još nisu spremni za izbore.
„Dakle, iako se studenti spremaju za izbore, nisu i dalje, jer jako to dugo traje i vjerovatno bi im odgovarao još koji mjesec fore”, naveo je profesor FPN-a.
Bez odgovora na ključna pitanja
Spasojević je posebno ukazao na nedostatak jasnog političkog i ideološkog programa studentsko-blokaderskog pokreta. Prema njegovim riječima, predstavnici tog pokreta u početku su nastojali da ostanu po strani kada je riječ o ideološkim pitanjima, ali je takva strategija postala neodrživa onog trenutka kada su najavili učešće na izborima.
„Mislim da će vlast igrati snažno na ono što je slabost studentskog pokreta, a to su ta ideološka pitanja. Studenti su se izgradili na distanci prema ideološkim pitanjima, govorim, recimo, o prvih šest mjeseci. A onda, svaki put kada pokušavaju da odgovore na neko teško pitanje, dio javnosti ih kritikuje”, rekao je Spasojević.
On je naglasio da jedan pokret ne može istovremeno da traži povjerenje građana na izborima, a da izbjegava jasno izjašnjavanje o najvažnijim pitanjima za državu i društvo.
„Jedna je stvar kada ste vi društveni pokret koji traži istinu i pravdu, a druga kada kažete: ’U redu, idem na izbore, ali nekako ne bih da se izjasnim jasno ni o, ne znam, smrti Ratka Mladića ili o Srebrenici, a o Kosovu hoću, o Evropskoj uniji neću.’ To onda pravi jednu izuzetno izazovnu ideološku poziciju”, ocijenio je Spasojević.
Njegove riječi pokazuju da se iza prividnog jedinstva blokaderskog pokreta nalaze ozbiljne političke i ideološke razlike, koje su do sada uglavnom prikrivane izbjegavanjem konkretnih odgovora. Upravo bi izborna kampanja, tokom koje bi kandidati morali da predstave program i zauzmu stavove o državnim pitanjima, mogla da učini te podjele vidljivim.
Vlada bi brzo mogla da se raspadne
Spasojević je ocijenio i da vlada koju bi formirala studentska lista vjerovatno ne bi bila dugog vijeka, čak ni u gotovo nevjerovatnom scenariju u kojem bi osvojila ubjedljivu parlamentarnu većinu.
„Hajde da zamislimo da studentska lista pobijedi i da pobijedi sa 140 narodnih poslanika, da formira vladu. Teško je predviđati, ali nije realno očekivati da ta vlada traje predugo”, rekao je on.
Kako je objasnio, dolaskom na vlast sve trenutno prikrivene razlike izbile bi u prvi plan.
„Prosto će sve ove linije podjela koje sada ne vidimo, jer su skrivene, biti pod ogromnim reflektorima”, upozorio je Spasojević.
Profesor FPN-a na kraju je iznio i rezervu prema ljudima koji bi se našli na studentskoj listi, iako je naglasio da u njih trenutno postoji veliko povjerenje dijela javnosti. Prema njegovoj ocjeni, ni oni ne bi bili imuni na privilegije koje donosi vlast.
„Mi sada gledamo sa ogromnim povjerenjem i u studentsku listu, i u studente, i u ljude koje će oni kandidovati. Ali to su isto ljudi kojima će se, kada jednom sjednu u neku lijepu, ugodnu fotelju, moć svidjeti”, rekao je Spasojević.
On je zaključio da ne mora da bude „previše ciničan” i da podsjeća javnost na to „gdje su završili studentski lideri iz devedesetih godina”.
Tako je sagovornik naklonjen studentskom pokretu, umjesto najave spremne političke alternative, ukazao na njegove najveće slabosti: nedostatak jasnih odgovora i cjelovitog programa, prikrivene ideološke sukobe, nedovoljnu pripremljenost za izbore i opasnost da bi se eventualna vlada blokaderske liste raspala ubrzo nakon formiranja.
Komentari (0)