Pad Beogradskog univerziteta na najnovijoj Šangajskoj listi, umjesto ozbiljne rasprave o razlozima zbog kojih je najveća visokoškolska ustanova u Srbiji skliznula u grupu od 501. do 600. mjesta, dio profesora bliskih blokaderskom pokretu pokušao je da relativizuje, pa čak i predstavi kao gotovo zanemarljiv rezultat. U pokušaju da objasne nepovoljniji plasman, učesnici televizijske debate iznosili su različita tumačenja – od tvrdnje da je riječ o normalnoj fluktuaciji, do ocjene da je za urušavanje univerziteta odgovorna politika, odnosno vlast.

Docent Fakulteta političkih nauka Marko Vujić otišao je najdalje u relativizovanju rezultata, ocijenivši na početku da je plasman Beogradskog univerziteta zapravo sjajan rezultat.

„Dakle, prosto, to je jedan sjajan rezultat”, rekao je Vujić, navodeći da je u prorežimskim medijima stvoreno plodno tlo za dalje atake zbog tvrdnji da je Univerzitet pao za oko stotinu mjesta.

On je potom pokušao da objasni da prelazak iz jedne rang-grupe u drugu ne mora da znači pad od stotinu mjesta.

„To može biti faktički dva mjesta, jer Šangajska lista je fokusirana na tih stotinak mjesta, od 501. do 600. mjesta. Hipotetički, možda je pozicija sa 499. mjesta na 501. mjesto. Možda je padanje dva mjesta”, rekao je Vujić, ocjenjujući da je riječ o normalnoj fluktuaciji.

Vujić je dodao da se Univerzitet u Beogradu tokom posljednje decenije uglavnom kretao između 400. i 600. mjesta i pokušao da značaj pada dodatno umanji poređenjem sa ukupnim brojem univerziteta u svijetu.

„Imamo 25.000 univerziteta u svijetu. To što je Univerzitet u Beogradu sada između 500. i 600. mjesta, a ne između 400. i 500, faktički je na tom nivou od 25.000 univerziteta zanemarljivo”, kazao je on.

Međutim, dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović iznio je znatno konkretniji podatak, navodeći da se Beogradski univerzitet ove godine našao na 544. mjestu.

„I na kraju ove godine se Beogradski univerzitet, evo ja ću da kažem tačno, našao na 544. mjestu. Tako da je to neko pomjeranje od, ja mislim, oko 70 mjesta”, rekao je Radovanović.

Kao glavni razlog naveo je promjenu u kategoriji visokocitiranih istraživača.

„Prethodne godine imali smo na poziciji visokocitiranih istraživača jednog ili dvojicu visokocitiranih. E sad, ove godine to nemamo. To nije tako drastičan pad”, kazao je Radovanović.

Profesor Filozofskog fakulteta Aleksandar Baucal takođe je nastojao da umanji značaj ovogodišnjeg plasmana, podsjećajući da se Beogradski univerzitet i ranije nalazio u istoj kategoriji.

„Ne treba smetnuti sa uma da smo mi već u toj kategoriji bili 2021. Tako da u tom smislu ovo nije pad ispod nekog nivoa koji smo do sada imali, iako smo mnogim godinama bili mnogo bolje rangirani”, rekao je Baucal.

U daljem toku razgovora, međutim, objašnjenja su sa kriterijuma Šangajske liste prešla na politički teren. Radovanović je ocijenio da „uticaj politike na univerzitet doprinosi urušavanju samog univerziteta”, dok je bivša rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović otišla korak dalje i kritiku povodom pada na listi povezala sa odnosom vlasti prema studentskim protestima i aktuelnom rektoru Vladanu Đokiću.

„Čini mi se ovaj događaj sa sada takvom jednom povikom na položaj Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi samo instrument u rukama vlasti da na neki način diskredituje Univerzitet u Beogradu, studentske proteste, pa tako i lik rektora Đokića”, rekla je Popovićeva.

Tako je rasprava o mjerljivom akademskom rezultatu Beogradskog univerziteta završena nizom međusobno različitih opravdanja – od tvrdnje da je pad gotovo zanemarljiv i da predstavlja sjajan rezultat, preko pozivanja na metodologiju rangiranja i izostanak visokocitiranih istraživača, do prebacivanja odgovornosti na političku vlast.

Činjenica, međutim, ostaje da se Univerzitet u Beogradu ove godine našao na 544. mjestu, odnosno u grupi od 501. do 600. mjesta, dok su i sami sagovornici priznali da je prethodnih godina bio znatno bolje rangiran.

Profesori blokaderi