Knežević: Moj patrijarh je Porfirije, niko ne može biti patrijarh umjesto patrijarha

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević najavio je pokretanje interpelacije o radu Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ervina Ibrahimovića zbog odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje obilježavanju godišnjice „Oluje“ u Kninu, poručivši da će od svih stranaka parlamentarne većine zatražiti da pokažu da li iza njihovih javnih poruka „ne u moje ime“ stoji i politička spremnost da u Skupštini preispitaju povjerenje šefu diplomatije.

Knežević je, u specijalnoj emisiji na Adria televiziji, istovremeno najavio da će za petnaestak do dvadeset dana objaviti dokument za koji tvrdi da će otvoriti pitanje da li Milojko Spajić može da ostane na funkciji premijera, a govorio je i o odnosu vlasti prema Srbiji, događajima u Botunu, promjenama od 30. avgusta 2020. godine, ulozi Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, kao i o prilikama u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Govoreći o prisustvu predstavnika Crne Gore u Kninu, Knežević je kazao da je, prema njegovom viđenju, „najgori osjećaj kada se stidite zbog nekih drugih, a nemoćni ste da to promijenite“, ocjenjujući da je vlast formirana poslije izbora 2020. godine nastavila spoljnopolitički kurs prethodne vlasti.

On je „Oluju“ označio kao etničko čišćenje, navodeći da je tokom te akcije protjerano oko 250.000 Srba, zapaljeno oko 20.000 srpskih kuća i ubijeno oko 2.000 civila.

Posebno se osvrnuo na svjedočenje Nevenke Dobrić, majke dvanaestogodišnjeg Siniše Dobrića, stradalog na Petrovačkoj cesti.

„Mislim da bi zaplakao svaki čovjek, bez obzira na nacionalnost, kada čuje da su ubili dvanaestogodišnjeg dječaka i njegovog djeda u koloni na Petrovačkoj cesti“, kazao je Knežević, podsjećajući i na svjedočenje Dobrićeve o sudbini njene porodice i potrazi za posmrtnim ostacima.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što je Crna Gora imala predstavnika u Kninu, imajući u vidu da se oko trećine stanovništva u Crnoj Gori izjašnjava kao Srbi.

On je ocijenio da je slanje predstavnika u Knin „još jedno zabijanje noža u leđa Srbiji“, dok ljudi koji su prošli kroz progon iz 1995. godine, kako je kazao, svakog avgusta ponovo proživljavaju „košmar, pakao i progrom“.

„To što je učinjeno od strane Ministarstva vanjskih poslova, a samim tim i Vlade Crne Gore, predstavlja jedno zastiđe koje ne možemo da speremo dugo godina“, rekao je Knežević, dodajući da, prema njegovoj ocjeni, ta odluka pokazuje da je „Crna Gora postala zatočenik Hrvatske“.

Interpelacija kao test za parlamentarnu većinu

Knežević je najavio da će DNP narednih dana pokrenuti interpelaciju o radu Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ibrahimovića.

Za podnošenje interpelacije potrebno je 27 potpisa poslanika, koje DNP sam nema, zbog čega će se, kako je rekao, obratiti svim poslaničkim klubovima i dosadašnjim koalicionim partnerima.

Prema njegovim riječima, to će biti prilika da se pokaže da li su poruke funkcionera vlasti koji su na društvenim mrežama poslije Knina pisali „ne u moje ime“ bile stvarni politički stav ili samo pokušaj ublažavanja štete.

„Evo sada prilike parlamentarnoj većini. DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ministarstva vanjskih poslova i Ibrahimovića, pa će svi imati priliku da stave potpis i da vidimo da li Ervin Ibrahimović ima povjerenje parlamentarne većine“, poručio je Knežević.

On je kazao da se premijer Spajić o slučaju nije oglasio, osim povodom pitanja migranata, a zatim je iznio niz oštrih političkih kvalifikacija na račun premijerovog odnosa prema zahtjevima evropskih partnera.

Knežević smatra da su predstavnici vlasti, tek kada su uvidjeli da im odluka o Kninu politički šteti, počeli da objavljuju fotografije kolona srpskih izbjeglica iz 1995. godine i poruke „ne u moje ime“.

„Evo im sada mogućnost. Ako su dosljedni u onome što su pisali na Fejsbuku, Tviteru i Instagramu, mislim da će interpelacija da prođe. Nijesu se pokazali dosljednim u mnogo čemu, ali sada imaju priliku da me demantuju“, rekao je on.

Knežević je kazao da ne vjeruje da će inicijativa dobiti potrebnu podršku.

„Ako je ‘ne u vaše ime’, hajde da vidimo hoćete li potpisati interpelaciju o radu Ibrahimovića“, poručio je lider DNP-a.

Podsjetio je i na nedavno pitanje školskog broda „Jadran“, ocjenjujući da ovo nije prvi slučaj u kojem Crna Gora, po njegovom mišljenju, trpi „nacionalna poniženja“.

Knežević je zatim nabrojao niz odluka crnogorskih vlasti koje smatra spornim sa stanovišta odnosa prema Srbiji i srpskom narodu, od priznanja takozvanog Kosova i glasanja u međunarodnim organizacijama do rezolucija i tumačenja događaja iz 1918. godine.

„Ja nijesam advokat Aleksandra Vučića. Crna Gora priznala Kosovo – Vučić je kriv. Crna Gora glasala da budemo proglašeni kao genocidan narod – Vučić je kriv. Crna Gora svaki put glasala na stranu takozvanog Kosova u međunarodnim institucijama – opet je Vučić kriv“, kazao je Knežević.

On je dodao da kritike izaziva i kada lično u javnosti kaže da je Vlada Milojka Spajića, po njegovoj ocjeni, „obrukala Crnu Goru“ time što je imala predstavnika u Kninu, dok nikoga nije poslala na obilježavanje stradanja Srba u Mrkonjić Gradu.

Knežević je upitao zašto nijedan ministar nije samostalno otišao u Mrkonjić Grad i poručio da bi to bila prilika da se distancira od odluke Ministarstva vanjskih poslova.

Posebno je kritikovao šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, za kojeg tvrdi da ima pretjeran uticaj na političke odluke u Podgorici.

„Satler je predsjednik svih predsjednika u Crnoj Gori. On je sunce koje nikad ne zalazi i mjesec koji vječito bdije nad Crnom Gorom“, kazao je Knežević.

Prema njegovoj ocjeni, upravo strah od reakcije međunarodnih partnera sprečava dio vladajuće većine da preduzme političke poteze koji bi odstupali od dosadašnjeg spoljnopolitičkog kursa.

Iako je žestoko kritikovao ministra vanjskih poslova, Knežević je naglasio da je sa Ibrahimovićem lično u dobrim odnosima.

„Da je sada preko puta mene, sve bih mu ovo rekao. On nema pravo da na ovakav način vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori i nema pravo da nas zavađa sa Srbijom i Republikom Srpskom. Ni on, ni Milojko Spajić, ni bilo ko iz Vlade“, rekao je Knežević.

On je vlast optužio i da gotovo svaki sporni potez pravda zahtjevima iz procesa evropskih integracija, pominjući kao primjere pitanja ekologije, Botuna i bazena crvenog mulja.

Osvrnuo se i na širenje solarnih postrojenja, uz opasku da se „solarni paneli rade svuda, od manastira do krugova napuštenih fabrika“.

„Bez Srbije i Vučića ne bismo pobijedili 2020.“

Knežević je u emisiji govorio i o političkim promjenama od 30. avgusta 2020. godine, tvrdeći da bez podrške Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića tadašnja opozicija ne bi pobijedila na izborima.

On je naglasio da su litije, Srpska pravoslavna crkva i građani odigrali presudnu ulogu, ali da se, po njegovom mišljenju, ne smije prećutati ni pomoć koja je stizala iz Srbije.

„To znaju i političari i naši ljudi iz Crkve. Sjedi krivo, zbori pravo“, kazao je Knežević.

Naveo je da možda saopštava stvari o kojima drugi ne žele da govore, ali da je odlučio da progovori jer, kako tvrdi, danas Srbiju za sve okrivljuju i oni koji u političkom prelomu 2020. godine nijesu bili na strani tadašnje opozicije.

„Želim da građani znaju da su SPC, litije, građani, ali i Srbija i Aleksandar Vučić zaslužni za promjene 30. avgusta 2020. godine“, naglasio je Knežević.

Odbacio je i tvrdnje da su se bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Aleksandar Vučić dogovorili oko događaja u Botunu.

Prema njegovoj verziji događaja, o Botunu se dogovorio dio parlamentarne većine kako bi DNP bio izbačen iz Vlade.

„Kako su se dogovorili da pošalju mene da legnem sa Botunjanima i branim pravo na životnu sredinu dok nas 650 policajaca vuče po zemlji i ubacuje u marice?“, upitao je Knežević.

On tvrdi da je policijska akcija u Botunu bila politički usmjerena i da su oni koji su mogli da je zaustave to odbili da urade.

Odbacio je i tvrdnje da je Srbija slala šatore u Botun i da se tamo pravio svojevrsni „Ćacilend“, nazivajući takve navode „brutalnim izmišljotinama“.

Knežević je dodao da napada koji su uslijedili ne bi bilo da on i Vučić nijesu govorili u Mrkonjić Gradu.

„Vučić nije nikoga napadao, a što su se neki pronašli, to je druga stvar“, rekao je on.

Najavljuje dokument o Spajiću: „Vidjećete da li može da ostane premijer“

Jedna od najozbiljnijih poruka iz Kneževićevog nastupa odnosila se na najavu dokumenta koji namjerava da objavi u narednih 15 do 20 dana.

Lider DNP-a nije otkrio sadržaj dokumenta, ali tvrdi da će njegovo objavljivanje otvoriti pitanje opstanka Milojka Spajića na premijerskoj funkciji.

„Vidjećete za 15, 20 dana kakav ću dokument da objavim i vidjećete da li Milojko Spajić može da ostane na poziciji premijera“, kazao je Knežević.

On je dodao da čeka politički trenutak za objavljivanje dokumenta, povezujući to sa glasanjem o ustavnim promjenama.

„Čekam tajming kada ću da ga objavim, i to pred izglasavanje ustavnih promjena, i onda ću sve da pitam da li poslije ovoga možete da glasate za ustavne promjene“, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, ako je Crna Gora „iole demokratska država“, poslije objavljivanja tog dokumenta Spajić, kako tvrdi, neće moći da ostane premijer, a o pitanju koje će dokument otvoriti morao bi da se odredi i Ustavni sud.

Knežević je ocijenio i da je izlazak DNP-a iz Vlade otvorio prostor Spajiću i političkim strukturama oko njega da pokušaju da oslabe njegovu partiju, ali tvrdi da u tome nijesu uspjeli.

Naveo je da DNP, prema njegovim procjenama, ima podršku između 13 i 15 odsto birača i da bez te stranke ubuduće „nijedna vlada neće moći da se formira“.

Govoreći o odnosima u vladajućoj većini, Knežević je ponovo pomenuo predsjednicu Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić Bojović i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, tvrdeći da su ranije plasirane optužbe na račun DNP-a demantovane kasnijim razvojem događaja.

Prema njegovim riječima, Borovinić Bojović je postala potpredsjednica Vlade, Mujović je ostao gradonačelnik, dok su ustavne promjene dogovorene sa DPS-om uz posredovanje Satlera.

„Što znači da sam bio u pravu“, kazao je Knežević.

Tvrdi i da je rekonstrukcija Vlade skrivana od DNP-a i da su i rekonstrukcija i premijerski sat organizovani u vrijeme kada je on boravio u Sjedinjenim Američkim Državama.

Knežević o SPC: „Moj patrijarh je Porfirije“

Poseban dio razgovora Knežević je posvetio Srpskoj pravoslavnoj crkvi, upozorivši da bi do nejedinstva moglo doći jedino ukoliko bi neko pokušao da pojedinu eparhiju postavi kao posebnu u odnosu na ostale ili da dovede u pitanje crkvenu hijerarhiju.

„Ja se Bogu molim da ne dođe do nejedinstva Crkve. Do nejedinstva Crkve može doći jedino ako neko želi da bude patrijarh umjesto patrijarha i ako neko želi i smatra da neku od eparhija predstavi posebnom u odnosu na druge“, kazao je Knežević.

On je poručio da je za vjernike SPC vrhovni poglavar patrijarh Porfirije.

„Moj patrijarh je Porfirije. On je moj vrhovni poglavar. Poštujem sve episkope SPC, ali on je moj patrijarh. Tako će biti dok on bude živ i dok ja budem živ“, kazao je Knežević.

On je podsjetio i na period političkih promjena iz 2020. godine, tvrdeći da su tada postojale ideje koje su, po njegovom mišljenju, išle u pravcu crkvenog separatizma.

Kao primjer je pomenuo nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića i njegove ranije stavove o nazivu Crkve.

„Odlično znam da su postojale ideje koje su išle u pravcu separatizma i stvaranja takozvane pravoslavne crkve. Je li Zdravko Krivokapić saopštio da Crkva ne treba da se zove Srpska pravoslavna crkva nego pravoslavna crkva?“, upitao je Knežević.

On je poručio da će, bez obzira na političke okolnosti, biti spreman da brani jedinstvo SPC.

„Ja nijesam neki veliki vjernik, ali sam uvijek spreman da branim SPC, za razliku od mnogih koji sada analiziraju da li treba pravoslavna crkva ili Crnogorska pravoslavna crkva“, kazao je Knežević.

Zaključujući ovaj dio izlaganja, lider DNP-a je poručio da ne želi da vjeruje da je moguć scenario crkvenog nejedinstva, ali da će jasno stati protiv svakog pokušaja dovođenja u pitanje ustrojstva i jedinstva Srpske pravoslavne crkve.