PODGORICA – U Crnoj Gori ponovo se otvara pitanje izmjena Ustava, ali ne u dijelu koji se godinama tiče položaja i prava srpskog naroda, već u dijelu koji je kao prioritet označio šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Johan Satler.

Politički akteri u Crnoj Gori, uključujući i predsjednika Skupštine Andriju Mandića, pokazali su spremnost da se ustavne promjene stave na dnevni red onda kada su povezane sa zahtjevima evropskih integracija. Istovremeno, pitanja koja se odnose na ustavni položaj Srba, srpski jezik i identitetska prava srpskog naroda ostaju po strani, iako su upravo ona godinama predstavljana kao jedan od glavnih političkih prioriteta stranaka koje se pozivaju na podršku srpskog biračkog tijela.

Satler je, uoči važnih odluka u Skupštini Crne Gore, poručio političkim predstavnicima da se zemlja nalazi u „presudnom trenutku svog evropskog puta” i da parlament prije ljetnje pauze mora da obezbijedi dvotrećinsku većinu za odluke neophodne u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Crna Gora ima stvarnu priliku da u kratkom roku završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom i postane njena sljedeća članica, što su potvrdili i lideri Evropske unije na Samitu u Tivtu”, naveo je Satler.

On je precizirao da ostvarenje te prilike zavisi od sposobnosti Skupštine da obezbijedi dvotrećinsku većinu za, kako je rekao, ključne odluke.

„To uključuje ustavne amandmane povezane sa evropskim integracijama, izbor preostalih sudija Ustavnog suda, imenovanje članova Sudskog savjeta i usvajanje preostalog izbornog zakonodavstva”, poručio je Satler.

Tako je ustavna tema, koja je u srpskom političkom korpusu u Crnoj Gori godinama vezivana za ispravljanje položaja Srba i srpskog jezika, sada otvorena u formatu koji je definisala Evropska unija. Umjesto da se ustavna većina traži oko pitanja koja se odnose na prava naroda koji je u Crnoj Gori decenijama izložen institucionalnom potiskivanju, prioritet su postali amandmani potrebni za briselsku agendu.

Satler je naglasio da, po njegovom mišljenju, nije riječ o rutinskim glasanjima.

„Ove promjene znače izgradnju snažnih i nezavisnih institucija koje će biti u stanju da štite prava i interese građana na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Zato pozivam sve proevropske političke snage, širom političkog spektra, da u Skupštini podrže ove odluke”, naveo je šef Delegacije EU.

Prema njegovim riječima, podrška tim reformama „nije pitanje partijskog interesa”, već pokazivanje posvećenosti evropskoj budućnosti Crne Gore „djelima, a ne samo riječima”.

„Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji oduvijek je bilo nacionalni projekat, koji se gradio četrnaest godina uz doprinos brojnih političkih aktera. Da bi se taj projekat sada uspješno priveo kraju, potreban je isti osjećaj zajedničke odgovornosti”, kazao je Satler.

Nedugo zatim oglasio se i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je saopštio da je na sjednici Kolegijuma predložio da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude održano u ponedjeljak.

„Na sjednici Kolegijuma predložio sam da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude u ponedjeljak i taj predlog je podržala parlamentarna većina. Žao mi je što je opozicija danas imala negativan stav prema ovom predlogu, ali Crna Gora zaista više nema vremena ni prostora da rizikuje svoju izvjesnu evropsku perspektivu”, naveo je Mandić na mreži Iks.

Mandićeva poruka dodatno je potvrdila da je parlamentarna većina spremna da otvori ustavne promjene u trenutku kada ih Brisel označi kao uslov za nastavak evropskog puta. Upravo zato se u političkoj javnosti nameće pitanje zbog čega slična energija, hitnost i pozivanje na istorijski trenutak nisu pokazani kada je riječ o ustavnom položaju srpskog naroda u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine je dodao da će javnost u naredna dva dana imati priliku da čuje argumente opozicije i odgovor parlamentarne većine.

„Vjerujem u kompromis i nadam se da će svih 81 poslanik u ponedjeljak glasati za izmjene Ustava i omogućiti da naša zemlja bude prva naredna članica EU”, poručio je Mandić.

Ovakva dinamika pokazuje da u Crnoj Gori postoji politička volja za mijenjanje najvišeg pravnog akta kada je to uslovljeno evropskim integracijama, ali da pitanja od suštinskog značaja za srpski narod i dalje ostaju van prvog plana. Ustav se, dakle, može mijenjati, ali ne tamo gdje su srpski politički predstavnici godinama najavljivali da će to biti prioritet, već tamo gdje je to kao neophodno označio Satler.