Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da je jedan od rijetkih političara u Crnoj Gori koji, kako kaže, jednako kritikuje i prethodnu i sadašnju vlast, ističući da će vrijeme vrlo brzo pokazati ko je u suštinskoj koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista.

Knežević je u intervjuu za Euronjuz ocijenio da ne postoji logično objašnjenje za to što premijer Milojko Spajić, nakon što je DNP izašao iz Vlade upravo zbog pitanja srpskog jezika, državnih simbola, zastave i himne, sada tvrdi da je to pitanje za Skupštinu, dok istovremeno kao predsjednik Vlade predlaže ustavne promjene.

Prema njegovim riječima, na taj način se ignoriše ono što je već potpisano i potvrđeno, a što bi, kako je naveo, trebalo sprovesti ukoliko Crna Gora želi unutrašnju stabilnost i nastavak evropskog puta.

„Ustavne promjene nisu uslov za članstvo u Evropskoj uniji. Ono što je sigurno jeste da će Demokratska narodna partija glasati za ratifikaciju članstva Crne Gore u EU kada za to dođe vrijeme”, kazao je Knežević.

On je naveo da su održane konsultacije između PES-a, Demokrata, Socijalističke narodne partije i drugih članova parlamentarne većine sa ambasadorom Evropske unije Johanom Satlerom, kako bi se postigao kompromis o ustavnim promjenama. Istovremeno je podsjetio da je DPS sa dijelom opozicije izašao sa svojom platformom i uslovima za podršku tim izmjenama.

Knežević očekuje da će PES i DPS, uz posredovanje Satlera, prije doći do dogovora nego što će DNP podržati ustavne promjene u kojima nema srpskog jezika.

„Mi nećemo podržati bilo kakve promjene u oblasti pravosuđa dok premijer Spajić i Vlada ne zauzmu jasan stav prema radu tužilaštva i pojedinih sudova u Crnoj Gori”, istakao je on.

Knežević je ocijenio da je pravosudni sistem postavljen tako da Skupština bira vrhovnog državnog tužioca, ali da ga ne može razriješiti. Podsjetio je i da izvještaj tužilaštva nije dobio podršku u parlamentu, ali da nakon toga nije uslijedila nikakva odgovornost, niti, kako je rekao, moralna obaveza da se podnese ostavka.

Zato je, kako je naveo, ponuda DNP-a da se izmijeni zakon o tužilaštvu i jasno propiše da Skupština, koja bira vrhovnog državnog tužioca, može i da ga razriješi ukoliko ne obavlja posao na zadovoljavajući način.

„Takođe želimo da glavni specijalni tužilac bude biran i razrješavan od strane Skupštine Crne Gore, a ne Tužilačkog savjeta. To je naša ponuda cijeloj Skupštini, i vlasti i opoziciji, da se fokusiramo na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je Knežević.

On je posebno ukazao na slučaj „Telekom”, postavljajući pitanje da li je, kako je rekao, u tom predmetu štitila porodica Đukanović ili Ustav i zakoni Crne Gore.

„Kada govorimo o aferi ’Telekom’, podsjetiću da postoji snažna presuda u Sjedinjenim Američkim Državama koja se odnosi na očiglednu korupciju u tom predmetu. Potpuno je nejasno zašto je gospodin Marković bio toliko zainteresovan da taj slučaj zastari i da izbjegne odgovornost. Takođe je nejasno zašto je Specijalno državno tužilaštvo bilo spremno da prihvati takav razvoj događaja”, naglasio je Knežević.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je stvorena paradoksalna situacija u kojoj ljudi koje je parlament izabrao počinju da izbjegavaju odgovornost za sopstvene postupke.

„Zatvaraju se u svoje kancelarije, predstavljaju statistike, grafikone i podatke, pokušavajući da uvjere građane da je u crnogorskom pravosuđu sve kako treba. Međutim, oni nisu izabrani da stvaraju iluzije pred građanima Crne Gore, već da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je Knežević.

On je dodao da se, kako tvrdi, među najbližim saradnicima Markovića nalaze ljudi koji su politički stasavali u vrijeme DPS-a, pod vođstvom Mila Đukanovića i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

„Zbog toga me ne iznenađuje ponašanje tužilaštva koje često djeluje kao da dolazi kod njih na kafu, a ne da sprovodi zakon”, rekao je Knežević.

Govoreći o optužbama da je DNP u koaliciji sa DPS-om zbog izbora Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada, Knežević je ocijenio da je riječ o „klasičnoj besmislici”.

„Bivši članovi DPS-a iz trećeg ešalona, koji su sada u PES-u ili nekim drugim partijama, optužuju druge za saradnju sa DPS-om. Ti ljudi za vrijeme DPS-a nisu mogli ni da priđu centrima odlučivanja, ni u Vladi ni u vrhu Demokratske partije socijalista”, kazao je predsjednik DNP-a.

On je naglasio da je DNP jasno saopštio da neće praviti ni predizborne ni postizborne koalicije sa DPS-om. Podsjetio je da je kandidat DNP-a za predsjednika Skupštine Glavnog grada bila Ivana Mašković, za koju je rekao da nikada nije pravila koalicije sa DPS-om i da je vratila svoj mandat kada se nije slagala sa politikom Darka Pajovića.

„Ona je osoba koja se nikada nije kompromitovala na političkoj sceni. Naš cilj bio je da zaustavimo određene procese u državnoj upravi i spriječimo raspolaganje ogromnim sredstvima iz budžeta, koja se mjere stotinama miliona evra”, rekao je Knežević.

On je ponovo kritikovao projekat Velje brdo, koji je nazvao „livadama magaraca”, ocjenjujući da se tim projektom pokušava skrenuti pažnja sa stvarnih problema građana.

„Građani se suočavaju sa ozbiljnim egzistencijalnim pitanjima, a neko pokušava da ih ubijedi da će Velje brdo riješiti sve ono što se nagomilavalo tokom tridesetogodišnje vladavine Mila Đukanovića, pa čak i probleme nastale poslije promjene vlasti. Zbog toga mi je teško da prihvatim optužbe da Demokratska narodna partija pravi bilo kakvu koaliciju sa DPS-om”, poručio je Knežević.

On je naveo da je jedan od rijetkih političara koji podjednako kritikuje i staru i novu vlast, dodajući da će vrijeme pokazati ko je u stvarnoj saradnji sa DPS-om.

„Podsjetiću da je gospodin Živković više puta govorio o sastancima sa gospodinom Spajićem u Berlinu i o razgovorima koji su se ticali mogućih koalicionih aranžmana. Nije slučajno što određeni procesi nisu završeni i što se već govori o rekonstrukciji Vlade do kraja godine. Da li će to biti po modelu Dritana Abazovića ili na neki drugi način – to su nijanse. Ali ako prestane institucionalni progon porodice Đukanović, odnosno Aca Đukanovića i Mila Đukanovića, ne isključujem mogućnost političke saradnje između DPS-a i PES-a”, istakao je Knežević.

Osvrćući se na odnose sa Novom srpskom demokratijom, Knežević je kazao da sa Andrijom Mandićem ima dobre prijateljske odnose, ali i različite poglede na način ostvarivanja političkih ciljeva.

„Gospodin Mandić ima puno pravo da vodi politiku za koju smatra da je najbolja za Novu srpsku demokratiju, kao što i ja imam pravo da, zajedno sa organima Demokratske narodne partije, vodim politiku za koju smatram da je najbolja za naše birače. Jasno je da postoje određene razlike u strateškom pristupu i političkom djelovanju. Ipak, vjerujem da nam je krajnji cilj isti”, rekao je Knežević.

On je dodao da je činjenica da se DNP trenutno nalazi u opoziciji, dok je NSD dio vlasti, što, kako je ocijenio, nije uobičajena situacija i imaće političke posljedice i za DNP i za NSD.

Knežević je podsjetio da je upravo on nosio izbornu listu u teškom periodu, kada je uhapšen Milo Božović, kada mnogi nisu bili spremni da preuzmu odgovornost, poslije neuspjeha na predsjedničkim izborima i u trenutku kada su, kako je rekao, mnogi bježali od tadašnjeg Demokratskog fronta.

„Ta lista je tada osvojila 15 odsto glasova. Nikada me nisu interesovale funkcije i pozicije. Mogao sam da budem predsjednik Skupštine. Mogao sam da budem dio Vlade Milojka Spajića. Ali mi smo napustili Vladu zbog principa. I na to sam ponosan”, kazao je Knežević.

On tvrdi da DNP, upravo zbog takvog političkog djelovanja, bilježi rast podrške među građanima i očekuje dobar rezultat na narednim parlamentarnim ili lokalnim izborima.

„Rast je dovoljan da budemo nezaobilazan faktor u formiranju buduće vlasti. Radi se o dvocifrenoj podršci. Ne mogu sada da iznosim konkretne brojke, ali sam veoma zadovoljan trendom rasta DNP-a. Pogledajte samo napade kojima smo bili izloženi tokom posljednje dvije ili tri sedmice zbog potpuno autonomnih i legitimnih odluka koje smo donijeli. To pokazuje da se Demokratske narodne partije zaista plaše”, naglasio je Knežević.

Na pitanje kada očekuje parlamentarne izbore, on je rekao da vjeruje da će oni biti održani u narednih godinu dana, a da, prema pojedinim procjenama, mogu uslijediti već na jesen.

„Učiniću sve da do parlamentarnih izbora dođe. Ja sam sada opozicija. Nastaviću da kritikujem i razotkrivam Vladu Milojka Spajića na svakom koraku. Ukazivaću na korupciju, na veze sa organizovanim kriminalom i na probleme u bezbjednosnom sektoru”, poručio je Knežević.

Kao sljedeću veliku temu najavio je koncesiju za crnogorske aerodrome, za koju tvrdi da predstavlja „klasičan primjer korupcije” i da su u taj proces uključeni pojedini članovi Vlade.

„Vjerujem da se radi o ugovoru koji je štetan po nacionalne interese Crne Gore i da ga treba zaustaviti kako bismo sačuvali jedan od posljednjih značajnih državnih resursa. Država ne smije da rasprodaje svoju imovinu bez jasnog interesa i odgovarajuće naknade”, istakao je Knežević.

On je dodao da je u tužilaštvu već formiran predmet povodom njegovih tvrdnji o koncesiji za aerodrome.

„Iskreno se radujem pozivu Specijalnog državnog tužilaštva da iznesem sva svoja saznanja o procesu davanja koncesije i o pritiscima koji se vrše kako bi se promijenio stav Komisije i kako bi južnokorejski ponuđač bio favorizovan. Čim budem saslušan, obavijestiću javnost o svemu. Prvo ću dati izjavu tužiocu, a odmah nakon toga saopštiću javnosti sve što sam rekao nadležnim organima”, kazao je Knežević.

Govoreći o budućoj saradnji sa NSD-om, naveo je da o tome neće odlučivati on kao pojedinac, već organi Demokratske narodne partije.

„Razgovaraću sa kolegama, uključujući i gospodina Mandića, o budućoj saradnji, bilo da je riječ o koaliciji ili nekom drugom modelu političkog djelovanja. Ali konačnu odluku donijeće stranački organi”, rekao je Knežević.

On je kritikovao i, kako je naveo, narativ Vlade Milojka Spajića da je Beograd glavni krivac za sve što se dešava u regionu.

„Kroz različite medijske kampanje i hibridne aktivnosti pokušava se predstaviti da je Beograd glavni krivac za sve što se dešava u regionu. Pozivam sve ministre u Vladi Milojka Spajića koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi da od premijera zatraže smjenu Ranka Krivokapića sa pozicije posebnog savjetnika ili saradnika Ervina Ibrahimovića”, poručio je Knežević.

On tvrdi da Krivokapić ima značajan uticaj na vođenje spoljne politike Crne Gore, a da ministri koji se izjašnjavaju kao Srbi ne mogu istovremeno kritikovati njegove stavove i ostati u istoj Vladi.

„Nije dovoljno samo objaviti saopštenje u kojem kritikujete Ranka Krivokapića, a zatim nastaviti da sjedite u istoj Vladi sa njim. To je politički nekonzistentno”, upozorio je Knežević.

Prema njegovoj ocjeni, Ranko Krivokapić je jedan od glavnih kreatora antisrpske politike u Crnoj Gori.

„On je bio jedan od autora ustavnih rješenja koja su dovela do današnjih podjela i jedan od ključnih ljudi koji su godinama podsticali antisrpsku atmosferu. Zbog toga smatram da je sada trenutak da se jasno kaže da li Vlada podržava njegove stavove ili ne. Ako ministri koji se izjašnjavaju kao Srbi smatraju da su njegove izjave neprihvatljive, onda treba da traže njegovu smjenu. Ako to ne urade, građani će sami izvući zaključke”, kazao je Knežević.

Na kraju, Knežević je ocijenio da su šanse Crne Gore da do 2028. godine postane članica Evropske unije značajno umanjene nakon izlaska DNP-a iz Vlade.

„Da je Demokratska narodna partija ostala u Vladi, bio bih mnogo uvjereniji da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine. Nakon izlaska Demokratske narodne partije iz Vlade, naše šanse su značajno manje. Rekao bih da su smanjene na deset odsto”, naveo je on.

Ipak, dodao je da sve zavisi od političkih okolnosti i od toga kakva će vlast biti formirana u narednom periodu.

„Ako bi se nakon izbora formirala nova vlada i ako bih ja bio njen predsjednik, učinio bih sve da Crna Gora što prije postane članica Evropske unije. Smatram da je evropski put važan za razvoj države, za jačanje institucija i za poboljšanje životnog standarda građana. Međutim, taj proces ne smije da podrazumijeva odricanje od identitetskih pitanja koja su važna za veliki broj građana Crne Gore”, rekao je Knežević.

On je zaključio da evropske integracije i očuvanje nacionalnog identiteta ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi.

„Uvjeren sam da je moguće postići i jedno i drugo. Zbog toga ćemo nastaviti da se borimo za ono što smatramo važnim, istovremeno podržavajući evropski put Crne Gore”, zaključio je predsjednik DNP-a.