Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Izvještaj o javnom dugu Crne Gore na dan 31. decembar 2021. godine. Ukupan državni dug (bez depozita), iznosio je 4,09002 milijardi eura, ili 83,27 odsto BDP-a.
– Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2021. godine, iznosio je 3,625 milijardi eura ili 73,81 odsto BDP-a. Spoljni dug iznosio je 3,6885 milijardi eura, odnosno 75,10 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 401,54 miliona eura, odnosno 8,18 odsto BDP-a – navode iz Vlade.
U odnosu na kraj 2020. godine, došlo je do smanjenja državnog duga u ukupnom iznosu od 240,81 miliona eura, što je rezultat smanjenja spoljnjeg duga za 146,79 miliona eura, i smanjenja domaćeg duga za 94,02 miliona eura.
https://aloonline.me/vijesti/vesna-bratic-mpnks-ukrajina-djeca-skolovanje/
– Do smanjenja spoljnjeg duga došlo je prije svega usljed otplate duga po osnovu Euroobveznica emitovanih 2016. godine u iznosu od 227,45 miliona eura, kao i drugih kreditnih aranžmana zaključenih sa ino kreditorima. Domaći dug je smanjen u najvećoj mjeri usljed otplate državnih zapisa u iznosu od 41,70 miliona eura i glavnice po osnovu kratkoročnih i dugoročnih kredita u iznosu od oko 43,61 miliona eura – saopšteno je iz Vlade.
Vlada se upoznala sa Izvještajem o rezultatima eksterne revizije u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države Crne Gore za period od 2016. do 2020. godine.
Cilj ovog Izvještaja je, navodem skretanje pažnje na značaj eksterne revizije u procesu upravljanja i izvještavanja, kao i na iskazane rezerve revizora u pogledu materijalno značajnih grešaka u računovodstvenom evidentiranju i izvještavanju u prethodnom periodu, sa namjerom da se iste otklone u što kraćem roku, a sve u interesu države kao najvećeg akcionara ali i svih građana koji iz sopstvenih sredstava, kroz plaćanje poreza i drugih dadzbina, finansiraju rad određenog broja ovih društava.
Iz podataka prezentovanih u ovom Izvještaju, može se zaključiti da kod značajnog broja privrednih društava to nije bio slučaj u prethodnom periodu.
– U prilog tome je i podatak da je u 2020. godini, od ukupno 32 privredna društva obaveznika revizije, čak kod njih 17 revizor iskazao rezervu u pogledu (ne)usklađenosti finansijskih iskaza sa međunarodnim standardima, dok je u slučaju jednog privrednog društva bio uzdržan od izražavanja mišljenja. Samo 14 privrednih društava dobilo je pozitivno mišljenje eksterne revizije na usvojene finansijske iskaze – saopšteno je iz Vlade.
Takođe, analizom podataka utvrđeno je da se u značajnom mjeri problemi na koje ukazuju revizori godinama unazad ne rješavaju.
https://aloonline.me/vijesti/kordic-u-beranama-vecina-moze-ukljuciti-snp-ako-odustane-od-saradnje-sa-dps-om/
U tom pogledu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da otpočne sa aktivnostima izmjena i dopuna Zakona o reviziji u cilju uspostavljanja obaveze sprovođenja eksterne revizije finansijskih iskaza za sva privredna društva u većinskom vlasništvu države Crne Gore.
Donijeta je Odluka o obrazovanju Koordinacionog tijela za vršenje nadzora nad sprovođenjem Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine.
Odlukom je definisano da Koordinaciono tijelo prati i koordinira aktivnosti i mjere koje preduzimaju nadležni organi i institucije u cilju sprovođenja Odluke, odnosno radi ostvarivanja prava lica iz Ukrajine na smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obavezama, rad, spajanje porodice, isprave i pravo na podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kao i sarađuje sa međunarodnim organizacijama koje se bave pravima izbjeglica i migranata i Crvenim krstom Crne Gore.
– S tim u vezi Vlada je odobrila preusmjeravanje sredstava sa potrošačke jedinice Ministarstvo finansija i socijalnog staranja na potrošačku jedinicu Ministarstvo unutrašnjih poslova u iznosu do 2.000.000 eura za sprovođenje Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine – ističu u Vladi.
Vlada je donijela Odluku o osnivanju Komisije za antidoping.
https://aloonline.me/vijesti/vladimir-jokovic-snp-manjinska-vlada-sdp-sd/
– Usvajanjem ove odluke Crna Gora je u potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo sa međunarodnim standardima u oblasti antidopinga – saopšteno je iz Vladde.
Odlukom je propisano da Komisiju za antidoping obrazuje Vlada, te da se u njenom sastavu nalaze predstavnici Crnogorskog olimpijskog komiteta, Paraolimpijskog komiteta i Savjeta za sport, a istom rukovodi direktor koji se bira putem javnog konkursa, čime se obezbjeđuje potpuna funkcionalna nezavisnost Komisije.
Vlada je utvrdila amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
– Predloženim amandmanima, pored ostalog, daje se mogućnost ostvarivanja prava na povraćaj dijela plaćene akcize prilikom nabavke gasnih ulja koja se koriste kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe, za pravna lica i preduzetnike koji su registrovani i obavljaju djelatnost taksi prevoza. Predviđeno je da je pravo na povraćaj dijela plaćene akcize za ovu djelatnost moguće ostvariti u iznosu do 7 odsto ostvarenog prometa – ističe Vlada.
Donijet je Program izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva za 2022. godinu i usvojen Izvještaj o realizaciji Programa za 2021. godinu.
– Programom za 2022. godinu planirano je da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva obezbijedi 106.445.004 eura u cilju nastavka ili početka izgradnje i rekonstrukcije cirka 350km regionalnih i magistralnih puteva, i to: 213km u sjevernoj regiji, 89km u centralnoj regiji i 75km u primorskoj regiji– navode u Vladu.
Usvojena je Informacija o zahtjevu za produženje koncesije privrednog društva „Džek Pot– doo, za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu „The Queen of Montenegro– na lokaciji hotel „Falkeinsteiner hotel Montenegro– Narodnog fronta bb, Bečići – Budva. S tim u vezi, zadužena je Uprava prihoda i carina da u roku od 5 dana dostavi Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Predlog odluke u vezi sa predmetom privrednog društva „Džek Pot– doo za produženje koncesije, koji će odmah po prijemu biti upućen Vladi na odlučivanje.
Usvojena je Informacija o neophodnosti uvećanja izdvajanja za odbranu do visine od 2 odsto BDP u 2022. ili 2023. godini.