Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su rezoluciju kojom pozivaju da se u Ukrajini rasporedi međunarodna mirovna misija Savjeta bezbjednosti UN, i to sa obje strane linije kontakta, uz zahtjev da Kijev dobije bezbjednosne garancije slične Članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora – kolektivnoj odbrani koja važi za države NATO-a.

Za dokument je glasao 401 evroposlanik, 70 ih je bilo protiv, a 90 uzdržano. Iako rezolucije EP nemaju obavezujuću pravnu snagu, usvojeni tekst predstavlja jasnu političku poruku Brisela u pravcu pooštravanja pozicije prema Rusiji.

U dokumentu se ističe da bi „snažna međunarodna mirovna i posmatračka misija pod mandatom Savjeta bezbjednosti UN trebalo da bude raspoređena sa obje strane linije kontakta kako bi se spriječila sva buduća kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine“.

Evropski poslanici naglašavaju da nikakav mirovni sporazum „ne smije ograničiti sposobnost Ukrajine da brani svoj suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet“, kao i da Kijev mora dobiti „pouzdane bezbjednosne garancije na nivou Člana 5 NATO-a i Člana 42(7) Ugovora o Evropskoj uniji“.

Rezolucija traži i da Ukrajini ostane „sloboda da bira svoje saveze“, dok Rusija, prema tekstu, nema pravo da to osporava. Istovremeno, u dokumentu se naglašava da budući mirovni sporazum mora obavezati Moskvu da plati „svu materijalnu i nematerijalnu štetu“ nastalu zbog sukoba, dok se nikakva odgovornost Kijeva ne spominje.

EP ističe i potrebu da se garantovano obezbijedi povratak svih ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika.

Pitanje stranih trupa i međunarodnih garancija ponovo je oživljeno nakon sastanka Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa 18. avgusta u Vašingtonu. Moskva je više puta jasno poručila da je bilo kakvo prisustvo NATO vojske na ukrajinskoj teritoriji apsolutno neprihvatljivo.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi pokušaj obezbjeđivanja bezbjednosnih garancija Ukrajini putem „strane vojne intervencije na bilo kojem dijelu ukrajinske teritorije“ predstavljao crvenu liniju za Rusiju.

Moskva navodi da će se specijalna vojna operacija okončati kada budu ostvareni svi njeni ciljevi: demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, njen neutralan status i priznavanje „realnosti na terenu“.

Donjecka i Luganska Narodna Republika, kao i Hersonska i Zaporoška oblast, ušle su u sastav Rusije nakon referenduma održanih u septembru 2022. godine. Krim i Sevastopolj prisajedinjeni su Ruskoj Federaciji nakon plebiscita u martu 2014. godine.