BERLIN – Rezultati parlamentarnih izbora u Saksoniji-Anhaltu pokazali su da se jaz između vladajućih elita i građana u istočnoj Njemačkoj sve više produbljuje, ocijenio je njemački politikolog Aleksandar Rar, upozoravajući da zemlju očekuju dalja radikalizacija društva i političke bitke sa neizvjesnim ishodom.

Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je najveću regionalnu pobjedu u svojoj istoriji, osvojivši, prema preliminarnim zvaničnim rezultatima, 43,8 odsto glasova. To je za oko 23 procentna poena više nego na izborima 2021. godine.

Istovremeno, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Fridriha Merca doživjela je težak poraz, osvojivši svega 17,2 odsto glasova – manje i od dosadašnjeg istorijskog minimuma od 22 odsto, zabilježenog 1998. godine.

„Prošla nedjelja bila je crni dan za liberalnu demokratiju u Njemačkoj”, rekao je Rar za list „Vzgljad”.

Prema njegovoj ocjeni, izborni rezultat pokazuje da stanovnici istočnih njemačkih pokrajina više ne vjeruju tradicionalnim strankama i da sve snažnije podržavaju političke snage koje nude radikalnu promjenu dosadašnjeg kursa.

„Demokratija zapadnonjemačkog tipa nije pustila korijene u istočnim pokrajinama, čak ni 35 godina poslije ujedinjenja. Istočni Nijemci, a takva raspoloženja ne postoje samo u Saksoniji-Anhaltu već i u drugim pokrajinama nekadašnje DDR, žele drugačiju politiku od stanovnika zapadne Njemačke”, naveo je Rar.

On je, međutim, ukazao da podrška AfD-u raste i u zapadnim, takozvanim starim saveznim pokrajinama.

„Mislim da postoji sve veći jaz između vladajućih elita i običnih ljudi”, ocijenio je njemački politikolog.

Pritisak na Merca

Govoreći o rezultatu CDU-a, Rar je naveo da je stranka njemačkog kancelara doživjela „politički Vaterlo” i predvidio da će poslije izbornog debakla biti sve više zahtjeva za ostavku Fridriha Merca.

Prema njegovim riječima, unutar CDU-a bi moglo da dođe do ozbiljnog sukoba oko budućeg odnosa prema AfD-u.

„Jedni će govoriti da CDU treba da otvori dijalog sa AfD-om, dok će drugi tvrditi da etablirane stranke moraju po svaku cijenu da ostanu na vlasti i da ni pod kojim uslovima ne smiju da dozvole Alternativi za Njemačku da uđe u pokrajinsku vladu”, rekao je Rar.

On smatra da dodatnu nervozu u Berlinu izaziva odnos administracije američkog predsjednika Donalda Trampa prema AfD-u.

„Pošto Donald Tramp uslovno podržava AfD, u Berlinu postoji utisak da američka administracija ne bi imala ništa protiv ’promjene režima’ u Njemačkoj. Njemačke vladajuće elite tome će se odlučno suprotstaviti. Pred nama su radikalizacija društva i brojne bitke sa neizvjesnim ishodom”, upozorio je Rar.

Vagenknehtova u ulozi „kralja odluke”

AfD je u novom sazivu pokrajinskog parlamenta osvojio 39 od ukupno 83 mandata, što znači da mu za samostalno formiranje vlade nedostaju tri poslanika. CDU će imati 15 mjesta, Socijaldemokratska partija, Zeleni i Ljevica po osam, dok je Savez Sare Vagenkneht (BSW) osvojio pet mandata.

Rar očekuje da će sve sistemske stranke pokušati da formiraju široku koaliciju kako bi spriječile dolazak AfD-a na vlast. Za takvu većinu, međutim, neophodna im je podrška Saveza Sare Vagenkneht, koji je sa 5,3 odsto glasova prešao izborni cenzus.

„Odlučujući glas pripada Sari Vagenkneht i njenom savezu. Ne isključujem mogućnost da bi njena stranka mogla da podrži vladu AfD-a”, rekao je Rar.

AfD i Savez Sare Vagenkneht zajedno raspolažu sa 44 mandata, što je dovoljno za parlamentarnu većinu. Ipak, kopredsjednica BSW-a Amira Mohamed Ali isključila je mogućnost da njena stranka podrži kandidata AfD-a za premijera Saksonije-Anhalta Ulriha Zigmunda.

Zigmund je, s druge strane, ocijenio da bi pojedini poslanici CDU-a mogli da promijene stranu, naročito ukoliko se prodube unutrašnje podjele u njemačkom konzervativnom taboru.

Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel nazvala je izborni rezultat „istorijskim” i poručila da je njena stranka dobila mandat za formiranje vlade. Ona je navela da ostaje da se vidi da li će AfD vladati kao manjinska vlada, uz podršku drugih stranaka, ili kao dio koalicije.

Pokrajinski premijer i kandidat CDU-a Sven Šulce priznao je poraz i čestitao AfD-u na pobjedi.

Rekordna izlaznost

Na izborima je pravo glasa imalo približno 1,7 miliona građana, a izlaznost od oko 77,8 odsto bila je najviša u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

Socijaldemokratska partija osvojila je 9,3 odsto, Zeleni 8,9, a Ljevica 8,6 procenata glasova. Slobodna demokratska partija, koja je bila dio dosadašnje vladajuće koalicije sa CDU-om i SPD-om, dobila je svega 2,6 odsto i nije prešla cenzus. Poslije tog rezultata, predsjednica regionalnog ogranka liberala Lidija Hiskens podnijela je ostavku.

Rar procjenjuje da će odnos snaga na predstojećim izborima u Meklenburgu–Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu biti drugačiji, jer su pozicije ljevičarskih stranaka u tim sredinama još dovoljno snažne da spriječe apsolutnu većinu AfD-a.

„Ipak, Savez Sare Vagenkneht ponovo bi mogao da odlučuje. Ukoliko istovremeno ojačaju AfD i Vagenknehtova, sve je moguće”, zaključio je Rar.

Rojters ocjenjuje da je rezultat AfD-a odraz duboke nepopularnosti njemačke vladajuće koalicije i sve izraženijih podjela na političkoj sceni, dok „Blumberg” navodi da će Merc morati da se suoči sa posljedicama znatno lošijeg rezultata CDU-a nego što se očekivalo.