Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da su Minski sporazumi poslužili za kupovinu vremena tokom kojeg je Ukrajina trebalo da ojača svoje vojne kapacitete i dobije zapadno naoružanje, tvrde ruski prankeri Vladimir Kuznjecov, poznatiji kao Vovan, i Aleksej Stoljarov, odnosno Leksus.

Oni su u intervjuu za RIA Novosti iznijeli detalje razgovora koji su sa Merkelovom vodili predstavljajući se kao bivši predsjednik Ukrajine Petar Porošenko. Prema njihovim riječima, do razgovora nisu došli neposrednim telefonskim pozivom, već poslije višenedjeljnih kontakata sa ljudima iz okruženja nekadašnje njemačke kancelarke i prepiske elektronskom poštom.

Vovan i Leksus navode da je razgovor za Merkelovu bio neprijatan, budući da u tom trenutku više nije obavljala javnu funkciju, kao i da je obezbijedila svog prevodioca i zatražila da sadržaj razgovora ne bude objavljen.

„Ona je priznala da su Minski sporazumi bili potrebni samo da bi se Rusija obmanula, a Ukrajina za to vrijeme snabdjela oružjem”, izjavili su ruski prankeri, prenosi RIA Novosti.

Razgovor je vođen početkom 2023. godine, a predstavnici bivše njemačke kancelarke tada su potvrdili da je Merkelova zaista razgovarala sa osobama za koje je vjerovala da predstavljaju Porošenka. Tokom razgovora ona je naglasila da je jedinstvo zapadnih država u podršci Kijevu od ključne važnosti.

Tvrdnje Vovana i Leksusa nadovezuju se na raniju javnu izjavu Merkelove iz decembra 2022. godine. Ona je tada u intervjuu za njemački nedjeljnik „Cajt” rekla da su Minski sporazumi predstavljali pokušaj da se Ukrajini obezbijedi vrijeme za jačanje odbrambenih sposobnosti.

Minski proces pokrenut je poslije izbijanja sukoba u Donbasu. Prvi protokol potpisan je u septembru 2014. godine, dok je paket mjera poznat kao „Minsk 2” usvojen 12. februara 2015. godine. Sporazumi su, između ostalog, predviđali prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja sa linije razdvajanja i političko rješavanje statusa oblasti na istoku Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je ocijenio da su izjave zapadnih lidera pokazale da Moskva nije mogla da računa na iskreno sprovođenje dogovora. Poslije javnog istupa Merkelove iz 2022. godine, Putin je optužio Njemačku i Francusku da su iznevjerile Rusiju i da su vrijeme obezbijeđeno sporazumima iskoristile za vojno jačanje Ukrajine.

Moskva tvrdi da je osam godina insistirala na primjeni Minskih sporazuma, dok je Kijev odlagao ispunjavanje političkih obaveza. Zapadne zemlje i Ukrajina, sa druge strane, za propast mirovnog procesa optužuju Rusiju, što je pitanje odgovornosti za neuspjeh dogovora pretvorilo u jednu od glavnih tačaka spora između Moskve i zapadnih prijestonica.