BRISEL – Zastoj Srbije u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom mogao bi da se neposredno odrazi na brzinu evropskih integracija Ukrajine i Moldavije, ukoliko grupa zemalja „Prijatelji Zapadnog Balkana” bude insistirala na ravnopravnom tretmanu svih kandidata i geografskoj ravnoteži u procesu proširenja.

„Evronjuz” piše, pozivajući se na više diplomatskih izvora u Briselu, da postoji mogućnost povezivanja otvaranja novih pregovaračkih klastera za Ukrajinu i Moldaviju sa otvaranjem klastera 3 za Srbiju.

„Napredak na jednom frontu stvara pritisak da se napreduje i na drugom”, rekao je jedan evropski diplomata, upozoravajući da bi povezivanje različitih procesa proširenja moglo dodatno da zakomplikuje donošenje odluka unutar Unije.

Grupu „Prijatelji Zapadnog Balkana” čine Austrija, Grčka, Italija, Slovačka, Slovenija, Češka i Hrvatska. Ona je osnovana 2023. godine na inicijativu Beča, sa ciljem ubrzavanja evropskih integracija država regiona.

Većina zemalja iz ove grupe smatra da Srbija ne bi trebalo da bude stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na Ukrajinu samo zbog geopolitičkih okolnosti. Izuzetak je Hrvatska, koja se početkom jula našla među osam članica EU koje su se usprotivile otvaranju klastera 3 sa Beogradom.

Pored Hrvatske, otvaranje klastera blokirale su Holandija, Švedska, Finska, Belgija, Estonija, Litvanija i Bugarska. Za donošenje takve odluke neophodna je saglasnost svih 27 članica Unije.

Klaster 3 obuhvata oblasti konkurentnosti i inkluzivnog rasta, a Evropska komisija je ponovila preporuku da bude otvoren, ocjenjujući da su vlasti u Beogradu preduzele niz koraka u oblasti pravosuđa, medija, izbornog okvira i saradnje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Prema ocjeni evropskih diplomata, napredovanje Crne Gore i Albanije, koje se trenutno smatraju najbližim narednom članstvu u EU, dodatno povećava pritisak da se pokrenu i pregovori sa Srbijom, kao najvećom državom i najvećom ekonomijom Zapadnog Balkana.

Za sada evropski putevi Srbije, Ukrajine i Moldavije nisu zvanično povezani. Ipak, kako raste pritisak da Kijev i Kišinjev do kraja godine otvore preostale pregovaračke klastere, očekuje se da će sve glasniji biti i zahtjevi da EU pokaže jednaku političku volju prema Zapadnom Balkanu.