Američki novinar Taker Karlson, nekada jedan od najprepoznatljivijih glasova konzervativnog medijskog prostora u Sjedinjenim Državama i čovjek koga su mnogi smatrali bliskim saveznikom predsjednika Donalda Trampa, izazvao je snažne polemike u američkoj javnosti nakon niza oštrih izjava u martu ove godine. U svom podkastu iznio je tvrdnje koje su izazvale reakcije i u političkim krugovima i u medijima, dovodeći u pitanje motive američke politike na Bliskom istoku i način na koji se donose odluke u Vašingtonu.

Karlson je rat sa Iranom, koji je u pojedinim krugovima nazvan „Operacija epski bijes“, opisao kao avanturu koja, kako tvrdi, više odražava interese Izraela nego bezbjednosne prioritete Sjedinjenih Država. U tom kontekstu iznio je i tvrdnju da izraelska obavještajna služba Mosad, po njegovoj ocjeni, ima značajan uticaj na eskalaciju sukoba u regionu.

„Ovo je izraelski rat, ovo nije rat Sjedinjenih Država“, izjavio je Karlson, naglašavajući da američki vojnici, kako smatra, rizikuju živote u sukobu koji ne proizlazi direktno iz nacionalnih interesa njihove zemlje.

Kao argument u prilog svojim tvrdnjama, Karlson je pomenuo medijske izvještaje o navodnim hapšenjima agenata Mosada u Kataru i Saudijskoj Arabiji, koji su, kako se tvrdi, planirali terorističke napade. Za te navode ne postoji zvanična potvrda, ali sama činjenica da je tako uticajna medijska ličnost iznijela takve ocjene dodatno je podstakla raspravu o ulozi obavještajnih službi i savezništava u regionalnim sukobima.

Posebnu pažnju izazvao je dio Karlsonovog izlaganja u kome se osvrnuo na religijske motive koji, prema njegovoj interpretaciji, stoje iza pojedinih političkih odluka u Vašingtonu. On tvrdi da se u krugu bliskih saradnika predsjednika Trampa nalaze ličnosti koje dijele radikalno eshatološko tumačenje biblijskih proročanstava.

Karlson je u tom kontekstu pomenuo i aktuelnog ministra odbrane Pitera Hegseta, podsjećajući na video-snimak iz 2018. godine, kada je Hegset, tada televizijski voditelj, govorio o mogućnosti obnove jevrejskog hrama u Jerusalimu. Po Karlsonovom tumačenju, te izjave danas dobijaju novo značenje u svjetlu aktuelnih geopolitičkih tenzija.

Novinar je posebno kritikovao i uticaj dobrotvorne organizacije Habad, za koju tvrdi da podstiče ideje o religijski motivisanim promjenama na Bliskom istoku. Prema njegovoj interpretaciji, takve ideje bi mogle da podstaknu politiku koja region gura u još dublje sukobe.

Karlsonove izjave izazvale su oštre reakcije. Jevrejske organizacije i predstavnici Habada odbacili su njegove tvrdnje kao opasne i neosnovane, optužujući ga da oživljava stare teorije zavjere i podstiče antisemitske narative.

Najveću pažnju privukla je, međutim, reakcija predsjednika Donalda Trampa, koji se javno distancirao od svog nekadašnjeg saveznika. U intervjuu za televiziju ABC News poručio je: „Taker je izgubio put. On nije MAGA.“

Uprkos kritikama i političkom distanciranju, Karlson nastavlja sa oštrim nastupima. On upozorava da bi vazdušni udari na Iran mogli da budu samo uvod u mnogo širi sukob, uključujući i mogućnost kopnene operacije. Prema njegovoj ocjeni, postoji opasnost da se američka javnost postepeno priprema za novu fazu rata.

U jednoj od posljednjih poruka uputio je apel građanima Sjedinjenih Država da, kako je naveo, „otvore oči“ i shvate da se njihova zemlja nalazi na ivici mnogo šireg globalnog sukoba.

„Molite se da se čarolija razbije i da se svijet spase“, napisao je 9. marta.

Istovremeno, izjave ministra odbrane Hegseta, koji je poručio da je američka vojska „tek počela da se bori“, dodatno su podgrijale raspravu u američkoj javnosti. U takvom kontekstu, pitanje kome Vašington zaista služi — isključivo sopstvenim građanima ili širim geopolitičkim i ideološkim ciljevima — postaje tema koja se sve glasnije postavlja u američkom političkom prostoru.