Drevnu egipatsku umjetnost karakterišu oslikani prikazi muškaraca i žena koji na glavama nose neobičan ukras u obliku kupe. Ovi umjetnički poduhvati se nalaze svuda – od papirusnih svitaka do kovčega – i najčešće prikazuju kraljevske zabave ili religijske rituale. Žene sa kupom na glavi su često prikazane u trenutku donošenja djeteta na svet, što je jedna od aktivnosti povezana sa određenim božanstvima.
Prema pojedinim stručnjacima, u pitanju je samo simbolički prikaz, dok arheolozi u iskopavanjima i istraživanju nikada nisu pronašli ovaj enigmatski objekat u grobnicama.
Prema studiji koja je 2019. godine objavljena u časopisu "Antiquity", međunarodni tim arheologa ipak je otkrio prve fizičke dokaze ovog neobičnog ukrasa za kosu. Otkriće potiče iz grobnica u Amarni, gdje stručnjaci sa Univerziteta Kembridž realizuju "Amarna projekat" pod pokroviteljstvom Društva National Geographic. Amarna je drevni egipatski grad čije je hramove podigao Ehnaton – faraon za koga se veruje da je bio Tutankamonov otac.
Amarna je izgrađena u XIV veku prije nove ere i bila je relevantna oko 15 godina. U ovom gradu je živjelo oko 30 hiljada ljudi, ali je samo oko 10 procenata pripadalo bogatoj eliti iza koje su ostale raskošne grobnice. Ostatak stanovnika je bio običan narod, iz nižih društvenih slojeva, sahranjen u mnogo skromnijim grobnicama. Upravo u ovim grobnicama, koje obično ne sadrže dragocjenosti, arheolozi su pronašli ostatke kupastih ukrasa za glavu 2009. godine.
Arheološkinja Ana Stivens se i dalje sjeća trenutka kada je prije jedne decenije pronašla prvu kupu u jednoj od običnih grobnica. "Bilo je veoma, veoma drugačije, ni nalik onome što smo do tada videli u grobnicama", prisjeća se Stivens. Kupasti predmet iznad ženske lobanje je izrazito podsjećao na neobičnu dekoraciju za glavu do tada viđenu samo na egipatskim umjetničkim djelima. Kupasti ukras je pronađen u još jednoj grobnici odrasle osobe neutvrđenog pola.
[caption id="attachment_8660" align="aligncenter" width="404"]
foto: PROFIMEDIA[/caption]
Jedna od popularnih teorija o namjeni ovog neobičnog predmeta smatrala je da su kupe bile ispunjene parfimisanom mašću koja se topila na glavi i imala ulogu drevnog, mirišljavog gela sa kosu. Ipak, otkrića iz Amarne su opovrgla teoriju o proizvodu za stilizovanje kose.
Kupe nisu bile ničim popunjene, već su u pitanju prazne školjke obmotane crno-braon organskim materijalom, najvjerovatnije tkaninom. Obje kupe su imale hemijske tragove voska i tim je zaključio da su bile napravljene od pčelinjeg voska – jedinog prirodnog voska za koji se zna da je korišćen u drevnom Egiptu. Ipak, tragovi voska nisu pronađeni u kosi najbolje očuvanog skeleta.
Imajući u vidu umjetničke asocijacije između ovog objekta i rođenja djeteta, kao i činjenicu da je artefakt pronađen u barem jednoj grobnici odrasle žene, arheolozi veruju da su kupe na neki način povezivane sa plodnošću. Ipak, teško je shvatiti njihovo značenje zbog činjenice da su pronađene u grobnicama običnih ljudi.
"U egipatskoj ikonografiji, kupaste ukrase na glavi najčešće su nosili pripadnici elitnih krugova društva, mada se mogu videti i na glavama nekih sluga", kaže Nikola Harington sa Univerziteta u Sidneju. Veliki broj umetničkih djela iz grobnica u Amarni prikazuje osobe koje nose kupe dok se pripremaju za sahranu ili prinošenje žrtava. "U osnovi, kupe su nošene u religijskim prilikama", pojašnjava Harington.
Takođe, Harington ima svoju teoriju o identitetu žena čije su glave krasili kupasti ukrasi – moguće je da su u pitanju plesačice. Oba skeleta su imala frakturu kičme, dok su na jednom uočene i pridružene degenerativne bolesti. Iako bi se problemi sa kostima mogli pripisati stresnom životu i teškom fizičkom radu nižih slojeva egipatskog društva, Harington dodaje da su prelomi zbog premora i kompresivne frakture česti kod profesionalnih plesača.
izvor: Nathional Geographic Srbija
