PODGORICA – Zvanična Crna Gora imaće svog predstavnika u Kninu na hrvatskoj državnoj proslavi godišnjice zločinačke vojno-policijske operacije „Oluja”, čime je potvrđena najava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Podgorica stati uz Zagreb u obilježavanju akcije u kojoj je iz Krajine prognano više stotina hiljada Srba.

Otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovaće 5. avgusta u Kninu obilježavanju takozvanog Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. godišnjice „Oluje”, potvrdilo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore podgoričkim „Vijestima”.

Iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović saopšteno je da je prisustvo crnogorskog diplomate dio redovne diplomatske prakse i izraz uvažavanja prema državi domaćinu i njenim zvaničnim obilježavanjima. Odluka je dodatno obrazložena potrebom njegovanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga i regionalne saradnje, kao i činjenicom da su Crna Gora i Hrvatska susjedne države i saveznice u NATO-u.

Takvim objašnjenjem Podgorica pokušava da jedno duboko istorijsko, moralno i nacionalno pitanje svede na diplomatski protokol. Međutim, odlazak zvaničnog predstavnika Crne Gore u Knin je prisustvo proslavi operacije koja je za Hrvatsku državni praznik, a za srpski narod simbol masovnog progona, ubistava, nestanaka, spaljenih sela i trajnog etničkog čišćenja Krajine.

Hrvatska nevladina organizacija „Dokumenta” identifikovala je 2.353 žrtve „Oluje” i događaja koji su joj prethodili i uslijedili, među kojima je 1.747 Srba i 1.170 civila. U evidenciji Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas” nalaze se imena 1.877 poginulih i nestalih Srba, od kojih su 1.228 bili civili, a oko tri četvrtine civilnih žrtava bilo je starije od 60 godina.

Međunarodni sud pravde utvrdio je da su hrvatske političke i vojne vlasti bile svjesne da će operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva i da su svoju vojnu strategiju zasnivale na očekivanom odlasku Srba. Upravo zbog toga prisustvo crnogorskog diplomate ne može biti predstavljeno kao puka kurtoazija prema domaćinu.

Vučić iz Čipuljića najavio potez Podgorice

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dan ranije je, tokom boravka u Čipuljićima kod Bugojna, upozorio da će zvanična Crna Gora sa Hrvatskom obilježavati godišnjicu „Oluje”.

„Oni će njima da objasne da je to bila jedna divna, fenomenalna akcija”, rekao je Vučić, ironično opisujući odnos crnogorskih vlasti prema hrvatskom predstavljanju „Oluje”. Već narednog jutra objavljena je informacija da će crnogorski otpravnik poslova biti u Kninu, čime je njegovo upozorenje u potpunosti potvrđeno.

Posebno je upadljivo što je crnogorsko Ministarstvo odbrane prošle godine odbilo poziv Zagreba, uz obrazloženje da se moraju uvažiti istorijski i regionalni kontekst, kao i osjetljivost koju „Oluja” nosi. Ove godine Ministarstvo odbrane nije odgovorilo da li je dobilo poziv i hoće li poslati svog predstavnika.

Dok Ministarstvo vanjskih poslova sada govori o uvažavanju države domaćina, u obrazloženju nema nijedne riječi o uvažavanju desetina hiljada građana Crne Gore srpske nacionalnosti, o porodicama žrtava, niti o ljudima koji su poslije avgusta 1995. utočište našli upravo u Crnoj Gori.

Ćutanje predstavnika srpskih birača

Politička težina ovog slučaja dodatno je uvećana činjenicom da u crnogorskoj vlasti i parlamentarnoj većini danas učestvuje veliki broj funkcionera i stranaka koji su mandate dobili zahvaljujući glasovima srpskog naroda.

Ti politički predstavnici svojim biračima ni u izbornoj kampanji, ni poslije dolaska na vlast nisu najavili da će država kojom upravljaju slati zvanične predstavnike na proslavu „Oluje”. Nisu se oglasili ni kada je postalo jasno šta zvanična Podgorica priprema.

Ukoliko nisu znali za odluku Ministarstva vanjskih poslova, to pokazuje koliko je njihov uticaj u vlasti beznačajan. Ukoliko su znali i prećutali, njihovo ćutanje predstavlja prećutno pristajanje na politiku koja neposredno vrijeđa nacionalno osjećanje ljudi čijim su glasovima dobili funkcije.

Ne može se istovremeno tražiti podrška srpskog naroda, pozivati na zaštitu njegovih prava i ćutati dok državni predstavnik odlazi na proslavu operacije u kojoj je taj narod prognan sa svojih vjekovnih ognjišta.

Državljanstvo uskraćeno izbjeglicama, protokol obezbijeđen za Knin

U Crnoj Gori i danas žive porodice koje su izbjegle pred „Olujom” i koje su tokom prethodne tri decenije u toj državi zasnovale domove, podigle djecu i postale dio njenog društva.

Ipak, važeći crnogorski propisi i dalje najvećem broju građana ne omogućavaju da istovremeno zadrže drugo i steknu crnogorsko državljanstvo. Zakon za redovan prijem, uz deset godina zakonitog boravka, traži i otpust iz državljanstva druge države, dok je dvojno državljanstvo uglavnom moguće samo ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine ili na osnovu međudržavnog sporazuma.

Tako se došlo do apsurdne i ponižavajuće situacije u kojoj država koja za tri decenije nije pronašla pravedno rješenje za mnoge ljude koji su spas od progona potražili na njenoj teritoriji, bez teškoća je pronašla diplomatsko obrazloženje da njen predstavnik prisustvuje proslavi akcije od koje su ti ljudi bježali.

Šest godina poslije pada Đukanovićevog režima

Šest godina poslije izbora 30. avgusta 2020. godine, na kojima je okončana trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, odnos državne politike prema srpskom pitanju u ovakvim slučajevima ostaje suštinski nepromijenjen.

Promijenila su se imena ministara, partijski odnosi i sastav parlamentarne većine, ali se nije promijenila politika prema najosjetljivijim pitanjima srpskog naroda. Zvanična Crna Gora i dalje pokazuje više razumijevanja za hrvatsku državnu proslavu „Oluje” nego za osjećanja sopstvenih građana koji u toj operaciji vide jednu od najvećih nacionalnih tragedija savremene srpske istorije.

Zato je odluka o slanju diplomate u Knin jasna politička poruka o tome čije se tumačenje istorije uvažava, a čije žrtve ostaju izvan diplomatskih obzira.

Od predstavnika stranaka koje su u vlast ušle srpskim glasovima sada se očekuje nedvosmislen odgovor. Da li podržavaju prisustvo crnogorskog diplomate na proslavi „Oluje”, da li su o tome bili obaviješteni i šta su učinili da takvu odluku spriječe. Ćutanje poslije objavljivanja ove informacije više se ne može predstavljati kao uzdržanost, već postaje politički stav.