Milan Knežević: Srbi dignite glavu i ne dozvolite da nas ponižavaju

Predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević poručio je juče u Skupštini Crne Gore da neće glasati za izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, jer se tim aktom, kako je ocijenio, Srbija označava kao okupatorska država koja je anektirala Crnu Goru.

Knežević je u Skupštini Crne Gore kazao da je riječ o antisrpskom zakonu, koji se, kako tvrdi, izmjenama i dopunama dodatno osnažuje i potvrđuje.

„Srbija se označava kao okupatorska država, zlokrvna zemlja, kako ju je nazvao Milo Đukanović, a Srbi, kojih po posljednjem popisu ima 33 odsto, još jednom bivaju označeni kao antidržavni elementi i neprijatelji”, rekao je Knežević.

On je upitao na koga se odnosi izraz naša Crna Gora i da li je to Crna Gora onih koji su za njenu slobodu ginuli ili onih koji danas, kako je naveo, nisu spremni ni svijeću da zapale onima koji su tu slobodu platili životom.

Knežević je ocijenio da se u Crnoj Gori danas ponovo pretura po kostima junaka sa Kolubare i Cera i da se puca u sjećanje na 1.300 kaplara, koji su kao djeca otišli u kolubarske rovove i stradali od austrougarskih, a kasnije i njemačkih metaka.

„Mojkovačku bitku nazivamo bespotrebnom glupošću i zaludnom žrtvom. Prolazimo kroz albansku golgotu da bi nas opet sahranjivali u Plavoj grobnici, na ostrvu Vidu i Zejtinliku, misleći da nećemo vaskrsnuti kao narod, kao što smo vaskrsli na Kajmakčalanu”, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je jedina zemlja na svijetu koja svoj nestanak i kapitulaciju iz 1916. godine proslavlja kao slobodu, a svoje oslobođenje iz 1918. godine, koje je proslavio cijeli svijet, označava kao prisilnu aneksiju, i to od bratske Srbije.

Knežević je postavio pitanje zašto se u Crnoj Gori ne govori istim rječnikom o stvarnim okupacijama kroz istoriju.

„Kako nikada ne napisasmo da nas je okupirala Turska nekoliko vjekova? Kako nikada ne rekosmo da nas je okupirala Austrougarska, Italija ili Njemačka? Kako nikako ne rekosmo tu istinu, ali smo spremni da branimo do posljednje kapi laž da je Srbija okupatorska država koja je anektirala i uništila Crnu Goru”, naveo je Knežević.

On je podsjetio na istorijske primjere stradanja Crne Gore pod tuđinskom vlašću, navodeći da se prećutkuje da je Mahmut-paša Bušatlija spalio Cetinjski manastir, da je Omer-paša Latas dva puta poharao nahije i dolazio do Cetinja, kao i da su Turci u selu Srpska na prevaru zarobili vladiku Danila, koga su, kako je kazao, Zećani držali na ramenima dok ga Starocrnogorci nisu otkupili zlatom.

Knežević je govorio i o austrougarskoj okupaciji Crne Gore 1916. godine, ističući da su Austrougari, poslije ulaska na Cetinje, srušili Njegoševu kapelu, raznosili njegove kosti i ukidali ćirilicu.

„Kako nikada ne rekosmo da su ti Austrougari internirali i federaliste i unioniste i sve one koji su se borili protiv okupatora koji je želio potpuno da uništi duh crnogorske slobode”, rekao je on.

Knežević je dodao da se nedovoljno govori i o zločinima Njemaca u Plužinama, Velici i drugim stratištima srpskog, odnosno pravoslavnog naroda u Crnoj Gori.

„Ne, ovdje je važan narativ da je Srbija najveći neprijatelj Crne Gore. Ovdje se Srbija označava kao najveće regionalno zlo koje je nanijelo štetu dinastiji Petrović”, naveo je Knežević.

On je kazao da se zaboravlja da je na Podgoričkoj skupštini, kako je rekao, jednoglasno i aklamacijom, od predstavnika svih plemena, među kojima su bili i Bošnjaci, Albanci, Crnogorci i Srbi, izglasano stvaranje velike zajedničke države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prerasla u Kraljevinu Jugoslaviju.

Knežević je naveo da je Crna Gora u okviru Zetske banovine, čije je sjedište bilo na Cetinju, obuhvatala prostor veći nego u vrijeme Balšića i Crnojevića.

„Dubrovnik je bio u Zetskoj banovini, Trebinje je bilo u Zetskoj banovini i Prijepolje je bilo u Zetskoj banovini. Nikada Crna Gora nije bila veća nego što je bila za vrijeme Kraljevine Jugoslavije”, kazao je Knežević.

On je odbacio tvrdnje da su potomci dinastije Petrović Njegoš poslije 1918. godine živjeli u nemaštini. Podsjetio je da je 1927. godine u Skupštini Kraljevine SHS donesen zakon kojim je potomcima dinastije Petrović, kako je rekao, isplaćeno 42 miliona tadašnjih dinara, što je, prema njegovoj računici, današnjih oko 100 miliona evra.

„Sa tih 100 miliona potomci dinastije kupovali su vile po Azurnoj obali. Princeza Ksenija je kupila ’bugati’, prva Crnogorka koja je vozila automobil, zato se i zove njen auto-put. Imali su doživotnu rentu do 1945. godine, a princeza Ksenija je tražila da joj se isplati na ruke cjelokupni iznos i za pokojnu sestru Vjeru. Eto kakva je bila ta mrska i okupatorska Srbija”, poručio je Knežević.

Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije poslije 1918. godine, Knežević je kazao da su, ako se već govori o okupaciji, jedini koji su okupirali bili Crnogorci.

„Okupirali su Beograd, Vračar, Dorćol, Novi Beograd, Beograd na vodi. Jedina okupacija koja se desila od 1918. do Ustavne povelje bila je okupacija od strane Crnogoraca, kada je riječ o Beogradu, Srbiji, direktorskim foteljama, upravničkim mjestima i predsjedničkim funkcijama”, rekao je Knežević.

On je dodao da su svi predsjednici državnih zajednica poslije 1990. godine bili Crnogorci, kao i da su brojni funkcioneri na najvišim pozicijama bili iz Crne Gore.

Knežević je naglasio da mu niko ne može zabraniti da kritički govori o kralju Nikoli i dinastiji Petrović Njegoš, ali je dodao da to ne znači odricanje od njihovog istorijskog značaja.

„Ne dam kralja Nikolu, jer se u centralnom dijelu mog stana nalazi portret kralja Nikole i njegovi vojnici sa Vučjeg dola i Fundine, a moj pradjeda je bio perjanik kralja Nikole”, rekao je Knežević.

On je dodao da se danas, kada se govori o dinastiji Petrović Njegoš, prećutkuje da su se, kako je kazao, kralj Nikola, knjaz Danilo, princ Mirko, Petar Prvi i Petar Drugi izjašnjavali kao Srbi.

„Ne možete vraćati pravo dinastiji Petrović Njegoš pljujući po Srbiji, jer Crna Gora i Srbija su jedna familija, i kada smo zajedno, protivnik nema šanse. Svi smo mi Gavrilo Princip, sve drugo su nijanse”, poručio je Knežević.

On je na kraju ponovio da neće podržati zakon kojim se, kako tvrdi, predviđa da je Srbija okupirala i anektirala Crnu Goru.

„Srbi, dignite glavu gore i nemojte da trpite ova poniženja koja nam iz dana u dan priređuju kao da smo Kurdi. Ovo je naša država, mi smo je stvarali. Ovi koji sada donose ovakve zakone dovešće nas do toga da ćemo mi, kada budemo većina, donositi drugačije i isključivije zakone, pa će pitati: šta ovo bi”, zaključio je Knežević.