BEOGRAD – Da li je dogovor o zajedničkom nastupu albanskih stranaka na parlamentarnim izborima u Srbiji, postignut u kabinetu Aljbina Kurtija u Prištini, bio samo početak šireg političkog povezivanja koje uključuje i Studentsku listu?

To pitanje otvara informacija o saradnji „Albanske koalicije” sa Studentskom listom, u kojoj se detaljno opisuju navodni politički dogovori, posrednici i aktivnosti usmjerene na obezbjeđivanje saradnje pred vanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.

Prema dokumentu u koji je „Politika” imala uvid, plan je obuhvatao ne samo moguću postizbornu saradnju već i konkretne predizborne aktivnosti, prije svega dogovore o raspodjeli mjesta u lokalnim biračkim odborima.

Sastanak u Prištini kao polazna tačka

Prvi dio informacije odnosi se na sastanak održan 29. septembra 2026. godine u kabinetu Aljbina Kurtija u Prištini, u prisustvu direktora takozvane Obavještajne agencije Kosova Petrita Ajetija.

Na tom sastanku, prema dokumentu, predstavnici praktično svih albanskih političkih partija sa juga centralne Srbije dogovorili su se o zajedničkom nastupu na izborima 25. oktobra.

Sam sastanak i dogovor o formiranju „Albanske koalicije” javno su potvrđeni. Kurtijev kabinet je 29. septembra saopštio da je postignut sporazum albanskih političkih predstavnika iz Preševa, Bujanovca i Medveđe o jedinstvenom izbornom nastupu.

Međutim, dostavljena informacija ide korak dalje i tvrdi da se razgovaralo i o odnosu prema dvjema najvećim izbornim listama u Srbiji.

Kako se navodi, iako je ranije postojala ideja o saradnji albanskih predstavnika sa listom koju predvodi Aleksandar Vučić, Kurti je navodno insistirao na drugačijem političkom opredjeljenju.

Prema tom izvoru, on se posebno zalagao da predstavnici „Albanske koalicije” poslije izbora ne ulaze u saradnju sa Srpskom naprednom strankom, već da podrže Studentsku listu i, ukoliko bude moguće, sa njom formiraju postizbornu koaliciju.

Ukoliko bi ovi navodi bili potvrđeni, oni bi pokazali da politički razgovori u Prištini nisu bili ograničeni na predstavljanje albanske nacionalne manjine u Skupštini Srbije, već su se odnosili i na buduće odnose vlasti i opozicije na republičkom nivou.

Uloga Šaipa Kamberija i veza sa Pokretom slobodnih građana

Poseban dio dokumenta posvećen je Šaipu Kamberiju, lideru Partije za demokratsko djelovanje, koji je u prethodnom sazivu Skupštine Srbije bio narodni poslanik.

Prema dostavljenim navodima, Kamberi je, u skladu sa političkim dogovorom iz Prištine, preuzeo ulogu u uspostavljanju kontakata između predstavnika albanskih partija i političkih organizacija povezanih sa Studentskom listom.

U dokumentu se navodi da je jedan od najbližih Kamberijevih saradnika, Rašimu Salihi, posredstvom Pokreta slobodnih građana (PSG), navodno inicirao političku saradnju sa predstavnicima Studentske liste.

Prema istoj informaciji, zamisao je bila da se saradnja uspostavi na lokalnom nivou, kroz kontakte sa organizacijama i predstavnicima koji učestvuju u izbornim aktivnostima.

To je važan dio navoda, jer se u njemu prvi put konkretno pominje mehanizam preko kojeg bi dogovori sa političkog nivoa mogli da budu pretočeni u izbornu organizaciju na terenu.

Mjesta u biračkim odborima kao predmet dogovora

Najkonkretniji dio informacije odnosi se na navodni dogovor o mjestima u lokalnim biračkim odborima.

Prema dokumentu, predstavnici Pokreta slobodnih građana i organizacija bliskih Studentskoj listi razmatrali su mogućnost da pojedina mjesta u proširenom sastavu biračkih odbora ustupe predstavnicima „Albanske koalicije”.

Posebno se pominju opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa, u kojima bi, prema opisanom planu, Studentska lista ustupala određena mjesta predstavnicima albanskih političkih stranaka.

Istovremeno, dokument predviđa i obrnut aranžman.

U opštinama Raško-polimske oblasti, gdje bi mjesta u biračkim odborima pripadala „Albanskoj koaliciji”, navodno je planirano njihovo ustupanje predstavnicima Studentske liste ili drugim partnerima Pokreta slobodnih građana.

Takva razmjena, ukoliko je zaista dogovorena, imala bi značaj za organizaciju kontrole izbornog procesa, jer članovi biračkih odbora učestvuju u sprovođenju glasanja i utvrđivanju rezultata na biračkim mjestima.

Rok 18. oktobar i ubrzani kontakti na terenu

U dostavljenoj informaciji posebno je naznačen 18. oktobar kao rok za predlaganje članova proširenog sastava lokalnih biračkih odbora.

Prema navedenom planu, upravo zbog približavanja tog roka pristupilo se ubrzanom uspostavljanju kontakata između političkih organizacija.

Istaknuti predstavnici PSG i drugih bliskih organizacija, kako se tvrdi, dobili su zadatak da animiraju svoje lokalne strukture za predlaganje članova biračkih odbora.

Paralelno sa tim, navodno su stupali u kontakt sa lokalnim predstavnicima Studentske liste od kojih je traženo da do krajnjeg roka obezbijede što veći broj članova biračkih odbora.

U dokumentu se za te aktivnosti koristi izraz „odriješene ruke”, koji se dovodi u vezu sa „Albanskom koalicijom”.

Šta je potvrđeno, a šta tek treba utvrditi

Nesumnjivo je da je Aljbin Kurti 29. septembra bio domaćin sastanka na kojem je dogovoren zajednički nastup albanskih partija na izborima u Srbiji.

Republička izborna komisija je 5. oktobra proglasila manjinsku izbornu listu „Albanska koalicija”, koju čine stranke iz Preševa, Bujanovca i Medveđe.

Potrebno je utvrditi i da li su razgovori, ukoliko su vođeni, bili ograničeni na političku saradnju stranaka ili je postojao širi plan uticaja na organizaciju izbornog procesa.

Suštinsko pitanje koje otvara dostavljeni dokument jeste da li je političko objedinjavanje albanskih stranaka u Prištini bilo praćeno i dogovorima o podršci Studentskoj listi, te da li se ta saradnja, izvan javnosti, pripremala i kroz raspodjelu mjesta u biračkim odborima.