Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas našla se pod sve jačim kritikama unutar evropskih krugova zbog načina na koji vodi politiku prema Rusiji i ratu u Ukrajini, piše britanski „Telegraf”.

List ocjenjuje da Evropa sve više uviđa ograničenja njenog pristupa, zasnovanog na oštrom kursu prema Moskvi i insistiranju na nastavku finansijske i vojne podrške Kijevu. Prema ocjeni autora, Kalasova je najveći jastreb na funkciji visoke predstavnice EU kada je riječ o Rusiji, ali nije uspjela da svoje političke poruke pretvori u jedinstvenu i finansijski potkrijepljenu politiku cijele Unije.

U tekstu se navodi da je njen osnovni zadatak da usaglašava i artikuliše zajedničku spoljnu politiku EU, ali da je ta uloga sve teža u trenutku kada među državama članicama postoje duboke razlike oko tempa, cijene i pravca dalje podrške Ukrajini.

Kritike na račun Kalasove poklopile su se sa širom raspravom u Briselu o reformi Evropske službe za spoljne poslove. Francuska je predložila preuređenje diplomatske strukture EU, uz mogućnost jačanja koordinacije između Evropske komisije, Savjeta i službe kojom rukovodi Kalasova, dok se unutar Unije sve otvorenije razgovara o tome kako da se prevaziđe sporost i neujednačenost evropskog diplomatskog nastupa.

Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa”, Pariz i Berlin razmatraju i dublje promjene u funkcionisanju diplomatske službe EU, uključujući moguće smanjenje nadležnosti sadašnje strukture i prebacivanje dijela poslova na druge institucije Unije. Ta rasprava, kako se navodi, odražava nezadovoljstvo zbog preklapanja nadležnosti, sporog reagovanja i nedostatka jasne linije u spoljnoj politici bloka.

Evropski mediji ocjenjuju da spor oko Kalasove nije samo pitanje njenog ličnog stila, već pokazatelj dubljeg problema EU, činjenice da Unija, uprkos snažnim javnim izjavama, teško pretvara političke ambicije u zajedničke odluke svih 27 članica.

Kalasova, bivša premijerka Estonije, od početka mandata zastupa jedan od najtvrđih stavova prema Moskvi. Ona je nedavno poručila da Evropska unija nikada neće biti neutralni posrednik između Rusije i Ukrajine, jer je, kako je rekla, EU od početka na strani Kijeva.

Upravo takav pristup, prema kritičarima, smanjuje prostor za diplomatsku ulogu Brisela i dodatno otkriva koliko je teško govoriti o jedinstvenoj evropskoj spoljnoj politici kada države članice nemaju isti odnos prema ratu, sankcijama, troškovima pomoći Ukrajini i budućim pregovorima sa Rusijom.