Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su danas u Istanbulu na drugom krugu direktnih mirovnih pregovora od 2022. godine. Sastanak, održan u palati Čiragan uz posredovanje Turske i Sjedinjenih Američkih Država, trajao je nešto više od sat vremena i rezultirao je ograničenim humanitarnim dogovorima, ali bez značajnog napretka ka sveobuhvatnom prekidu vatre.
Dogovorena je nova razmjena ratnih zarobljenika, fokusirana na teško ranjene i mlade vojnike. Takođe, dogovorena je razmjena tijela oko 6.000 poginulih vojnika sa obje strane.
Ukrajina je predala Rusiji spisak djece za koju tvrdi da su nezakonito deportovana u Rusiju ili držana u okupiranim teritorijama, zahtijevajući njihov povratak.
Takođe, Ukrajina je predložila potpuni, bezuslovni prekid vatre u trajanju od 30 dana, što je Rusija odbila, nudeći umjesto toga ograničeni prekid vatre od 2–3 dana na određenim dijelovima fronta radi prikupljanja tijela poginulih vojnika.
Obje strane su razmijenile mirovne memorandume. Ukrajinski memorandum uključuje zahtjeve za potpuni prekid vatre, razmjenu zarobljenika, povratak djece i pripremu za mogući sastanak između predsjednika Zelenskog i Putina. Ruski memorandum, predat tokom sastanka, sadrži zahtjeve za povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regiona koje Rusija smatra svojim, neutralni status Ukrajine i garancije da se neće pridružiti NATO-u.
Sastanak je održan u sjenci nedavnih ukrajinskih dronskih napada na ruske vojne aerodrome, u kojima je, prema ukrajinskim tvrdnjama, oštećeno ili uništeno više od 40 ruskih vojnih aviona. Ovi napadi su dodatno zaoštrili tenzije i uticali na atmosferu pregovora.
Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je nezadovoljstvo zbog nedostatka napretka u pregovorima i upozorio da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu posrednika ako ne dođe do značajnijeg napretka.
Ukrajinska strana je predložila održavanje trećeg kruga pregovora prije kraja juna, uz mogućnost direktnog sastanka predsjednika Zelenskog i Putina. Međutim, s obzirom na duboke razlike u stavovima i zahtjevima obje strane, izgledi za brzo postizanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma ostaju neizvjesni.
Iako su humanitarni dogovori oko razmjene zarobljenika i tijela poginulih vojnika pozitivan korak, suštinski politički i teritorijalni sporovi i dalje predstavljaju značajnu prepreku ka trajnom miru.
