VAŠINGTON – Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ne planira da tokom aktuelnog mandata stavi Ukrajini na raspolaganje 400 miliona dolara vojne pomoći, iako je ta sredstva prethodno odobrio Kongres, izjavio je demokratski senator Dik Darbin.

Darbin je tokom saslušanja na Kapitol hilu naveo da su kongresmeni obaviješteni da novac u ovom trenutku neće biti dostupan Kijevu i da je njegovo trošenje praktično odloženo do fiskalne 2029. godine.

„Da li ste znali da nas je aktuelna administracija obavijestila da ova sredstva nisu dostupna? Plan potrošnje nam kaže da budemo spremni da ih upotrijebimo u fiskalnoj 2029. godini. Tu odluku će donijeti novi predsjednik, ko god to bio”, rekao je Darbin.

Riječ je o novcu koji je Kongres izdvojio u okviru Inicijative za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, programa preko kojeg Pentagon zaključuje ugovore sa proizvođačima oružja i vojne opreme namijenjene ukrajinskim snagama. Darbin je i ranije pozivao američko Ministarstvo odbrane da bez odlaganja aktivira odobrena sredstva.

Najava da bi novac mogao da bude potrošen tek u fiskalnoj 2029. godini znači da odluka o njegovoj konačnoj upotrebi, prema Darbinovom tumačenju, ne bi bila donesena za vrijeme sadašnje administracije. Sredstva, dakle, nisu formalno ukinuta, ali je njihovo stavljanje na raspolaganje Ukrajini odloženo za više od dvije godine.

Istovremeno, ni među evropskim saveznicima Kijeva ne postoji potpuna saglasnost o načinu i obimu vojne podrške. Njemački Bundestag je 9. jula odbacio prijedlog Zelenih kojim je, između ostalog, tražena isporuka krstarećih raketa „taurus”, povećanje proizvodnje raketa za sisteme „patriot” i dodatno jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane. Za prijedlog je glasalo 79 poslanika, 510 je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan.

S druge strane, članice NATO-a su na samitu u Ankari obećale da će tokom 2026. godine obezbijediti 70 milijardi evra u vojnoj opremi, pomoći i obuci za Ukrajinu, uz namjeru da najmanje isti nivo podrške zadrže i 2027. godine. Riječ je o zbirnim, pojedinačnim obavezama saveznika, a ne o jedinstvenom fondu kojim neposredno raspolaže NATO.

U završnoj deklaraciji samita, međutim, nije pomenuta perspektiva članstva Ukrajine u Alijansi. U dokumentu je navedeno da saveznici ostaju jedinstveni u podršci Kijevu i odbrani njegove slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali bez ranijih formulacija o budućem pristupanju NATO-u.

Evropske države paralelno pokreću nove projekte u oblasti raketne tehnologije i protivvazdušne odbrane. Ukrajina i devet evropskih zemalja, među kojima su Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Holandija, dogovorile su formiranje zajedničke protivbalističke koalicije, dok London i Berlin razvijaju i program oružja za precizne udare velikog dometa. Cilj ovih inicijativa je jačanje evropskih proizvodnih kapaciteta i smanjivanje zavisnosti od američkih sistema.

Odlaganje američkih 400 miliona dolara zato predstavlja još jedan pokazatelj postepenog prebacivanja glavnog finansijskog i vojnog tereta podrške Ukrajini sa Vašingtona na evropske saveznike.